Na Pantovčaku ističu kako će glavne teme razgovora biti bilateralni odnosi dviju zemalja, ali i nastojanja Kosova da se priključi Europskoj uniji
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani Sadriu u utorak dolazi u službeni posjet Hrvatskoj, priopćili su s Pantovčaka i iz Vlade.
Osmani će u Hrvatskoj boraviti dva dana - u utorak i srijedu, a osim Zagreba, posjetit će i Karlovac i Rijeku.
Dolazi na poziv Milanovića
Osmani u Hrvatsku dolazi na poziv predsjednika Zorana Milanovića. S njom dolazi i njen suprug Prindon Sadriu.
Kosovska predsjednica će se u utorak na Pantovčaku sastati s Milanovićem, nakon čega je najavljen njen susret i s premijerom Andrejom Plenkovićem, kao i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Za njezina boravka u Hrvatskoj, predviđen je i susret s pripadnicima albanske zajednice u našoj zemlji, koja je porijeklom uglavnom s Kosova.
Razgovarat će i o događajima u Banjskoj
Na Pantovčaku ističu da će Milanović i Osmani razgovarati o bilateralnim odnosima Hrvatske i Kosova, zatim o političkoj i sigurnosnoj situaciji na europskom jugoistoku te o euroatlantskoj perspektivi Kosova, Na stolu će se naći i nedavni događaji u selu i manastiru Banjska na sjeveru Kosova koji su zamalo doveli do novoga rata na Zapadnom Balkanu.
"Hrvatska podržava članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući podršku za dodjelu statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Predsjednik Milanović već je više puta javno pozvao članice EU koje do sada nisu priznale neovisnost Kosova da to učine. I u svom nedavnom govoru u Ujedinjenim narodima u New Yorku, predsjednik Milanović je naglasio kako Hrvatska zagovara univerzalno priznavanje Republike Kosovo i njeno pravo na postojanje kao ravnopravnog člana zajednice naroda“, stoji u priopćenju iz Ureda predsjednika.
Kosovo želi status kandidata za EU
Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. godine. Hrvatska je Kosovo priznala iste godine.
Vlasti u Prištini su krajem prošle godine podnijele zahtjev za članstvo u EU. Nadaju se da bi Kosovu do kraja godine mogao biti odobren status kandidata, no s obzirom da se Srbija protivi priznavanju Kosova, a da njegovu neovisnost još ne priznaje ni pet članica Unije (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar), pitanje je hoće li i kada Kosovo postati kandidat. Za sada je u statusu potencijalnog kandidata za članstvo u EU.
Od početka sljedeće godine nositelji kosovskih putovnica moći će bez viza ulaziti na područje Schengena. Kosovo je jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj EU do sada nije ukinula vizni režim.
Robna razmjena između Hrvatske i Kosova raste
Politički i ekonomski odnosi Zagreba i Prištine mogu se ocijeniti dobrima, no potencijala za njihov razvitak i dalje ima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatske su tvrtke na Kosovo lani izvezle robe u vrijednosti od oko 133,9 milijuna eura, što je 18,6 posto više nego u 2021. godini. S Kosova smo lani uvezli robe u vrijednosti 11,1 milijuna eura, što je 69,6 posto više nego godinu ranije.
Hrvatska je ove godine pristupila eurozoni i uvela euro kao nacionalnu valutu. Kosovo nije član EU, pa tako ni eurozone, ali koristi euro kao nacionalnu valutu još od zaživljavanja jedinstvene europske valute 2002. godine. Tada je, naime, euro (i) na Kosovu zamijenio njemačku marku, koja je na Kosovu kao platežno sredstvo uvedena 1999. godine.
Status malobrojne hrvatske manjine na Kosovu
Među otvorenim pitanjima između Zagreba i Prištine je status malobrojne hrvatske manjine na Kosovu.
Procjenjuje se da je na Kosovu nakon ratnih zbivanja 90-ih godina prošlog stoljeća ostalo oko 400 Hrvata, mahom u Janjevu i Letnici. Pred raspad Jugoslavije 1991. godine, na Kosovu je živjelo oko 8000 Hrvata. Hrvatska je manjina na Kosovu prisutna još od srednjovjekovnih vremena.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi nešto manje od 14.000 Albanaca, koji čine oko 0,4 posto ukupnog stanovništva.
Albanci su u Hrvatsku doselili uglavnom kao ekonomski migranti tijekom 20. stoljeća, u vrijeme postojanja Jugoslavije. Žive uglavnom u većim gradovima i turističkim središtima.