Armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je Azerbajdžan za 'etničko čišćenje' Armenaca iz Gorskog Karabaha, što u Bakuu opovrgavaju
Oko 85.000 ljudi potražilo je utočište u Armeniji nakon što je Azerbajdžan zauzeo spornu regiju Gorski Karabah na južnom Kavkazu.
Vladina glasnogovornica Nazeli Baghdasarjan rekla je u petak u glavnom gradu Armenije Erevanu da se radi o ljudima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Prije azerbajdžanske ofenzive, u Gorskom Karabahu živjelo 120.000 Armenaca
Prema službenim, ali neprovjerenim informacijama, u Gorskom Karabahu je prije živjelo 120.000 karabaških Armenaca.
Azerbajdžan, kojim vlada autoritarni režim, u vojnoj je ofenzivi prošlog tjedna preuzeo potpunu kontrolu nad regijom koja je osporavana desetljećima.
Nepriznata "Republika Artsah", koja je upravljala Gorskim Karabahom, nakon toga je kapitulirala i ovog tjedna je objavila da prestaje postojati od 1. siječnja 2024. godine.
U Bakuu i Moskvi tvrde da 'nema razloga za bijeg ljudi' iz Gorskog Karabaha
Azerbajdžanska vlada i Rusija, koja se smatra silom zaštitnicom Armenije, izjavile su da nema razloga za bijeg ljudi.
Međutim, karabaški Armenci strahuju od progona i nasilja s azerbajdžanske strane.
Postoji dodatna, vjerska dimenzija sukoba jer su Armenci kršćani, a Azeri muslimani.
'U nadolazećim danima u Gorskom Karabahu više neće biti Armenaca'
Na sastanku vlade u četvrtak navečer u Erevanu, armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je susjednu zemlju za "etničko čišćenje".
"Analiza situacije pokazuje da u nadolazećim danima više neće biti Armenaca u Gorskom Karabahu", rekao je.
Prema izvorima iz armenske vlade, humanitarni centar za izbjeglice postavljen je u blizini Gorskog Karabaha.