Ministri vanjskih poslova pet zemalja središnje Europe sastali su se u Beču u srijedu i pritom pozvali na održavanje otvorene linije komunikacije s Rusijom kako bi se održao put prema postizanju mira u Ukrajini
Ministri vanjskih poslova Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Mađarske sastali su se kako bi razgovarali o nizu pitanja od zajedničkog interesa.
Među njima je bio i poziv da se osigura nastavak relevantnosti međuvladine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja ima sjedište u Beču i koja je jedna od rijetkih paneuropskih organizacija u čijem članstvu je još uvijek Rusija.
'Potrebno održati linije komunikacije otvorenima'
"Vjerujem da moramo održati otvorenima linije za komunikaciju i platforme koje bi nam mogle zatrebati jednom kad za to dođe vrijeme," rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg, na konferenciji za medije.
Iako je naglasio bezuvjetnu potporu Ukrajini, Schallenberg je dodao kako je OESS "jedina paneuropska platforma za dijalog", za koju vjeruje kako će "u budućnosti imati i može imati ključnu ulogu".
Trenutno predsjedava Sjeverna Makedonija
Tom organizacijom, koja okuplja 57 država i koja se bavi zaštitom medijskim sloboda, ljudskih prava i posredovanjem u sukobima, svake godine predsjedava jedna od država članica i njen ministar vanjskih poslova ,a trenutno je na njenom čelu Sjeverna Makedonija i njen ministar Bujar Osmani.
Po rasporedu bi predsjedavanje za 2024. trebala preuzeti Estonija, no na to su uložile prigovor Rusija i Bjelorusija, pa je pitanje tko će naslijediti makedonskog ministra još uvijek neriješeno, što je u posljednje vrijeme dovelo i do pitanja o budućnosti te organizacije, kojoj neki prognoziraju raspad.
Petorka okupljena u srijedu više puta je istaknula važnost očuvanja OESS-a, a mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó posebice je naglasio kako "kanali komunikacije moraju ostati otvoreni".
Mađarska se stalno nalazi na meti kritika zbog svojeg pomirljivog pristupa Rusiji. Mađarska iz Rusije nabavlja oko 80 posto plina za vlastite potrebe, a u travnju je s Moskvom potpisala i novi energetski sporazum kako bi se osigurao nastavak opskrbe ruskom naftom i plinom, unatoč europskim zalaganjima za postupno ukidanje uvoza ruskih energenata.
Najavljeno je i da će Szijjártó u listopadu posjetiti Rusiju, kako bi sudjelovao na Ruskom tjednu energetike u Moskvi, forumu koji se bavi tim sektorom.
I Austrija na udaru kritika zbog odnosa s Rusijom
No, i Austriju se također kritizira zbog blažeg odnosa prema Rusiji. Prema podacima iz srpnja ove godine, Austrija iz Rusije uvozi oko 66 posto svojeg plina, u odnosu na 79 posto koliko je taj uvoz iznosio prije izbijanja rata u Ukrajini.
Predstavnik Europske unije u Beču Martin Selmayr otišao je toliko daleko da je zaradu zbog velikih količina uvoza ruskih energenata opisao kao "krvavi novac", što je naišlo na veliko negodovanje austrijske vlade.
Austrija je također bila na meti kritika jer je odobrila ruskim izaslanicima OESS-a ulazak u Austriju radi sudjelovanja na sastancima te organizacije u Beču. Austrija je po ustavu neutralna država i zbog toga je u Beču sjedište niza međunarodnih organizacija - osim OESS-a, tu je i jedno od europskih sjedišta UN-a, kao i sjedište kartela zemalja proizvođača nafte OPEC.
Schallenberg je u srijedu naglasio kako je uključivanje Bjelorusije i Rusije "od vitalnog značaja" za funkcioniranje te organizacije. Ministri Slovenije, Češke i Slovačke također su naglasili potrebu za spašavanjem OESS-a od potonuća u nebitnost.
Moskva trenutno blokira značajniju ulogu OESS-a u ratu u Ukrajini
OESS je "jedina organizacija koja ima otvoren dijalog s Rusijom", izjavila je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, dok je njezin češki kolega Jan Lipavský dodao kako je to "jedan od stupova europske sigurnosne arhitekture".
Rusija trenutno blokira mogućnost da ta organizacija ima značajniju ulogu u ratu u Ukrajini, a osim što se zbog ruskog veta još uvijek ne zna tko će njome predsjedavati sljedeće godine, i pregovori o novom proračunu već su mjesecima u zastoju.
OESS se financira doprinosima država članica, a posljednji odobreni godišnji proračun za 2021 iznosio je oko 138 milijuna eura.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Keep channels open with Russia, say five EU states)