Dok se europske institucije pripremaju za pregovore o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) za razdoblje od 2021. do 2027., stručnjaci i zastupnici pozivaju Bruxelles da preispita opći proračunski okvir Unije
Budući da su pandemija bolesti Covid-19 i rat u Ukrajini doveli do granica aktualni višegodišnji proračun, Europska komisija nedavno je predložila njegovu reviziju, kako bi se popunile praznine i osiguralo pokrivanje svih politika Europske unije do 2027.
Predloženom revizijom traži se veći doprinos država članica, kao i instrument fleksibilnosti za otplatu sve većih troškova zaduženja za financiranje plana oporavka.
No, dok se europske institucije pripremaju za pregovore o budućim izmjenama proračuna, mnogi već razmišljaju o budućnost MFF-a i pitaju je li sadašnji financijski okvir prikladan za pokrivanje potreba EU i nakon 2027. godine.
Trebat će znatno povećati proračun?
Mnogi stručnjaci i europarlamentarci slažu se da je potrebno znatno povećati proračun kako bi se uzeli u obzir novi prioriteti EU i otplatio dug za ambiciozan plan oporavka, koji će se početi otplaćivati nakon 2027.
Prema autorima francusko-njemačkog izvješća o reformi EU, pristupanje novič članica, obnova ratom razrušene Ukrajine, kao i ciljevi EU u pogledu smanjenja stakleničkih emisija, zahtijevat će znatno povećanje europskog proračuna.
Kako bi se ojačala blagajna EU, autori ukazuju na potrebu za revizijom potrošnje kako bi se optimizirali rashodi i našli novi izvori prihoda za europski proračun. Međutim, nove prihode koje je Komisija već predložila već kritizira nekoliko država članica koje usporavaju napredak po tom pitanju.
"U nedostatku takvog napretka, EU će se sučeliti s 'fiskalnom liticom' koja će ili prisiliti uvođenje novih doprinosa iz nacionalnih proračuna zemalja članica ili naglo smanjenje potrošnje EU", upozoravaju autori.
Istodobno, čak i ako se poveća, proračun EU ostat će "vrlo mali dio" javnih rashoda zemalja članica, kaže ekonomist Zsolt Darvas.
"Većina javne potrošnje u EU otpada na same zemlje članice," rekao je Darvas u razgovoru za Euractiv, dodajući kako se "proračun EU najbolje koristi za javna dobra širem cijele EU, što je učinkovitije raditi zajednički nego pojedinačno."
Fleksibilnost iznad svega
Europski parlament također želi osigurati veću fleksibilnost MFF-a za financiranje nepredviđenih kriza. U svojem stajalištu donesenom na Odboru za proračun 20. rujna zakonodavci su pozvali na uvođenje trajnog instrumenta fleksibilnosti u MFF kako bi se odgovorilo na buduće hitne potrebe.
Za zastupnicu Margaridu Marques (S&D), suizvjestiteljicu za reviziju MFF-a, EU bi trebala nadograditi uspjeh plana oporavka od pandemije.
"Jedan takav instrument bi u budućnosti imao trajnu sposobnost ulaganja u javno dobro EU, u europske prioritete."
Darvas, međutim, postavlja pitanje kakva bi bila korist od veće fleksibilnosti za sposobnost EU da se nosi s nepredviđenim krizama.
Opasnost od novih šokova
"U slučaju velike krize koja zahtijeva mnogo sredstava, nerealno je očekivati da će EU imati dovoljno sredstava za odgovor na neki veliki šok. To je jednostavno previše novca", rekao je, dodavši da je plan oporavka od pandemije srednjoročno, a ne kratkoročno, rješenje krize.
"Fleksibilniji proračun EU ne može donijeti neku veliku promjenu", kaže Darvas i dodaje kako bi kraći MFF usklađen s trajanjem mandata Komisije imao puno više smisla.
U izvješću o reformi EU poziva se i na uvođenje petogodišnjeg MFF-a, umjesto postojećeg sedmogodišnjeg, kako bi se proračun učinio prilagodljivijim u slučaju promjene prioriteta.
Prema kvalificiranoj većini?
Prema riječima europarlamentarca iz redova Zelenih Rasmusa Andresena, mijenjanje razdoblja za dugoročni proračun samo je mali dio jednadžbe, dok je glavno pitanje njegova struktura.
"Ono što je važno nije razdoblje, već njegova struktura i fleksibilnost", rekao je za Euractiv.
Prema njegovom mišljenju, ključno ograničenje za potrošnju EU jest to što se za odobravanje izdataka zahtijeva jednoglasna odluka Europskog vijeća.
"Načelo jednoglasnosti paralizira EU u mnogim područjima. Zato se zalažemo za njegovo ukidanje".
U izvješću o reformi EU također se ukazuje na potrebu da se pomakne prema tome da se o proračunu EU glasa kvalificiranom većinom ili jačanjem suradnje između manjih skupina država članica, kako bi se moglo dogovoriti zajedničko financiranje raznih europskih politika.
'Koalicija voljnih'
"To bi pojednostavilo proračunske pregovore, ali i omogućilo fleksibilnost koja je potrebna Uniji kako bi omogućila 'koalicije voljnih' da se dodatno integriraju", navodi se u izvješću.
Darvas se također složio s potrebom da se prevlada problem jednoglasnog odlučivanja.
"Jednoglasnost odluka u osnovi čini bilo kakvu promjenu iznimno teškom", kazao je Darvas, dodajući da, iako se čini da je ideja manjih skupina zemalja koje odlučuju o nekom odvojenom proračunu načelno dobra, nije jasno kako bi funkcionirala u praksi.
"Veliko pitanje je što točno želite raditi zajedno", kaže Darvas, navodeći kao primjer raspodjelu resursa.
"A sumnjam da bi Njemačka dodijelila više sredstava Italiji".
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU long-term budget needs reform, lawmakers, experts say)