Eurozastupnici će idućih dana početi pregovore o izmjenama šengenskih pravila, i to radi usklađivanja pravila o uvođenju ili ukidanju graničnih kontrola u hitnim situacijama kao što su zdravstvene krize ili druge vrste prijetnji
Zakon koji nudi jasnije tumačenje šengenskih pravila, kojeg je Europska komisija predložila u prosincu 2021., usvojili su članovi odbora za građanske slobode (LIBE) Europskog parlamenta u srijedu, 20. rujna.
Nova pravila detaljnije pojašnjenjavaju kako i kada se nadzor granica između država šengenskog prostora može pooštriti, uz ciljana rješenja za svaku specifičnu prijetnju zbog koje se to radi.
'Izvanredne situacije velikih razmjera'
U tekstu tog zakona, situacije koje mogu dovesti do strožih graničnih kontrola su "izvanredne situacije velikih razmjera kad postoji prekogranična prijetnja javnom zdravlju, što dopušta privremene restrikcije ulaska u šengenski prostor".
Međutim, građani Europske unije, osobe s dugotrajnim boravištem u Uniji, kao i tražitelji azila, bili bi izuzeti od te mjere.
'Nezakoniti' slučajevi
Zakon također promiče i prekograničnu policijsku suradnju te predviđa mogućnost vraćanja "nezakonitih" državljana trećih zemalja u druge članice EU, i to ako postoji dovoljno dokaza da je dotična osoba prošla kroz neku drugu državu EU.
"Ako su državljani trećih zemalja s nezakonitim statusom uhićeni u zajedničkoj graničnoj patroli i postoje dokazi da su došli izravno iz neke druge države članice EU, ti se ljudi mogu premjestiti u tu zemlju, ako sudjeluje u zajedničkim ophodnjama", navodi se u priopćenju Parlamenta.
Izuzeća od pravila
Parlamentarci su naveli i neka izuzeća od tih pravila u nekoliko kategorija, poput maloljetnika bez pratnje odraslih.
Taj je dio prijedloga u skladu s novim Paktom o migracijama i azilu kojeg su podržali ministri EU i Komisija, o kojem se također još uvijek raspravlja. Zadržalo bi se i "dablinsko načelo", prema kojem državljanin treće zemlje koji traži međunarodnu zaštitu mora podnijeti zahtjev za azil u prvoj državi EU u koju stigne.
U toj revidiranoj verziji šengenskih pravila napravljena je i razlika između "nezakonitih migranata" i "tražitelja azila", unatoč činjenici da prema međunarodnom pravu bilo koji državljanin treće zemlje može podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu na tlu EU.
Scenariji za osmomjesečno i dvogodišnje pooštravanje nadzora
Nadalje, ako postoje opravdani razlozi za "identificiranu i trenutačnu" prijetnju od terorizma, maksimalni period za koji se državama dopušta pooštravanje graničnih kontrola je osam mjeseci. Međutim, ako je i nakon tog razdoblja prijetnja još uvijek prisutna, ministri EU mogu odobriti i dodatno produljenje.
U pravilima je i predviđena mjera za pooštravanje nadzora granice u nekim zemljama EU "kad Komisija primi obavijest o posebno ozbiljnoj prijetnji koja bi mogla pogoditi većinu zemalja EU", a koja može potrajati do najviše dvije godine.
"Zaštita šengenskog prostora slobodnog kretanja i njegov značaj za 450 milijuna Europljana su u srži ovog izvješća. Pregovori su bili teški, ali mi je ipak drago što smo uspjeli očuvati bit jednog od najvećih postignuća EU", izjavila je Sylvie Guillaume, francuska zastupnica iz redova Socijalista koja je vodila parlamentarne pregovore o tom prijedlogu.
Zastupnici Europskog parlamenta također su jasno poručili kako se zakon ne odnosi na "instrumentalizaciju migracija" - izraz koji se koristi za pojedine treće zemlje koje namjerno olakšavaju ili potiču migrante na odlazak u EU. Tu taktiku koriste, primjerice, Rusija i Bjelorusija.
Reguliranje 'instrumentalizacije' u odnosu na međunarodno pravo
Komisija je u prosincu 2021. predložila i Uredbu o instrumentalizaciji, koja bi državama članicama u određenim okolnostima omogućila članicama da ostupaju od međunarodnog prava kada državljanin treće zemlje dođe na tlo EU.
No, po međunarodnim propisima svaki državljanin treće zemlje može podnijeti zahtjev za azil pri dolasku u bilo koju članicu EU.
Zakon još u ranoj fazi
Nevladine udruge zato su kritizirale taj zakon kao način da se zaobiđu zakonska jamstva koja štite ljudska prava. Međutim, zakon je još uvijek u ranoj fazi, i nije izgledno da će biti odobren prije sljedećih europskih izbora u lipnju 2024.
U međuvremenu, neke članice koje su blizu Rusije i Bjelorusije uvele su pravila slična uredbi o instrumentalizaciji.
Litva je u travnju izglasala zakon kojim se graničnoj policiji omogućava da odlučuju tko može podnijeti zahtjev za azil na licu mjesta.
Sljedeći koraci
Ipak, prijedlog izmjene šengenskih pravila mogao bi se odobriti do kraja zakonodavnog mandata.
Tekst bi sada mogao biti proslijeđen u daljnju proceduru u naredna dva dana. Ako tako i bude, na sljedećem plenarnom zasjedanju parlamenta početkom listopada mogao bi dobiti zeleno svjetlo.
No, ako zastupnici u sljedeća dva dana ulože prigovore, novi pregovori će početi nakon glasanja u listopadu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU to open talks on emergency border rules in the Schengen area)