U stručnoj analizi koju su naručile vlade Francuske i Njemačke ocjenjuje se kako se Europska unija mora radikalno promijeniti kako bi se mogla proširiti na nove članice te se nude rješenja
Europska unija mora radikalno izmijeniti sustav odlučivanja i financiranja da bi 27-člani blok bio spreman do 2030. proširiti se na nove zemlje, ocjena je stručne analize koju su naručile vlade Francuske i Njemačke.
Trenutačno osam država ima kandidatski status - Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija te Srbija.
Gruzija i Kosovo su i dalje samo potencijalni kandidati.
'Proširenje iz geopolitičkih razloga zauzima visoko mjesto na političkoj agendi EU'
"Iz geopolitičkih razloga proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi EU koja, međutim, još nije ni institucionalno niti politički spremna za to, stoji u izvješću koje je u utorak predstavljeno ministrima u Bruxellesu.
Dokument, u kojem stoji da ga ne treba promatrati kao stajalište Pariza i Berlina, navodi da bi EU trebao odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima.
Kvalificirana većina umjesto konsenzusa
"Institucije i mehanizmi odlučivanja nisu bili osmišljeni za skupinu od 37 zemalja članica ... i zapravo otežavaju proces odlučivanja i danas kada odluke u upravljanju kriza donosi blok od 27 zemalja", smatraju stručnjaci.
Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike, u financiranju EU-a, u nekim područjima pravosuđa i unutarnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite.
Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali taj imperativ jednoglasja ocjenjujući da on uvelike usporava pa čak i blokira razvoj Unije, jer sve odluke u navedenim područjima moraju se svesti na najniži zajednički nazivnik.
Trebat će mijenjati dokumente Unije
S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU-a, što bi bio dug i težak proces koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost.
Nadalje, stručnjaci pozivaju na jačanje uvjeta da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i europske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova. Tu preporuku valja gledati u kontekstu činjenice da se Bruxelles godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske.
Kraće proračunsko razdoblje
Dokument poziva EU da izmijeni svoje ugovore kako bi omogućio izdavanje obveznica te kako bi skratio proračunski ciklus sa sadašnjih sedam na pet godina za Europsku komisiju i Europski parlament.
Proračun, koji sada iznosi oko jedan posto bruto nacionalnog dohotka, treba povećati kako bi odgovorio zahtjevima rastućeg broja zadaća kojima se EU bavi kao blok, a novi izvori prihoda trebali bi se stalno njima dodjeljivati.
Četiri razine europske integracije
I na kraju, stručnjaci zaključuju da bi nekim članicama Unije trebalo dopustiti da međusobno tješnje surađuju, čime bi se formirale četiri razine europske integracije.
Najdublja integracija bila bi unutarnji krug, sličan eurozoni, koja se koristi jedinstvenom valutom, i putovnicom za šengenski prostor.
Druga razina bio bi sam EU, a širi krug činile bi pridružene članice koje bi sudjelovale na jedinstvenom tržištu robe i usluga i postupale bi po zajedničkim načelima Unije.
Konačno, postojala bi Europska politička zajednica - forum koji je predložila Francuska i koji je lansiran lani - kao vanjska razina političke suradnje, no koja nije vezana za pravo EU.