Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je proširenje EU na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana te je poručila kako produbljivanje stupnja integracije u Uniji treba ići paralelno s proširenjem
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u srijedu u svom godišnjem govoru o stanju Unije da je proširenje Europske unije "strateški i sigurnosni interes Europe".
Istaknula je kako je budućnost zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU te je naglasila da je europska perspektiva važna i za Gruziju.
'Budućnost Ukrajine, Moldavije i Zapadnog Balkana je u EU'
"Budućnost Ukrajine je u našoj Uniji. Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj Uniji. Budućnost Moldavije je u našoj Uniji. Znam i koliko je europska perspektiva važna za mnoge u Gruziji. A povijest nas sad zove da radimo na dovršetku naše Unije. U svijetu u kojem neki pokušavaju pokoriti jednu po jednu zemlju, ne smijemo zapostaviti svoje europske sunarodnjake. U svijetu u kojem su veličina i težina važne, dovršetak naše Unije nedvojbeno je strateški i sigurnosni interes Europe“, naglasila je von der Leyen u govoru u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
No, dodala je, za daljnje je proširenje EU potrebna vizija.
"Dovršena Unija u kojoj preko 500 milijuna građana živi u slobodi, demokraciji i prosperitetu. Dovršena Unija u kojoj mladi mogu živjeti, studirati i raditi u slobodi. Dovršena Unija dinamične demokracije u kojoj je sudstvo neovisno, opozicija se poštuje, a novinari štite. Jer, vladavina prava i temeljna prava uvijek će biti temelji naše Unije - u sadašnjim i budućim državama članicama", poručila je von der Leyen.
'Pristupanje Uniji na temelju zasluga'
Ipak, šefica Europske komisije je istaknula i da se do članstva u EU ne dolazi lako. Štoviše, napomenula je kako se do članstva u EU klubu dolazi na temelju zasluga.
"Pristupanje se temelji na zaslugama i Komisija će uvijek braniti to načelo. Traži puno rada i dobro vodstvo. No, mnogo je već postignuto. Otkad smo Ukrajini dodijelili status kandidatkinje, svjedoci smo krupnog pomaka u toj zemlji. I druge su zemlje kandidatkinje pokazale odlučnost za provedbu reformi“, kazala je von der Leyen.
'Svaki val proširenja je donio EU dublju integraciju'
Naglasila je i kako proces dovršenja stvaranja cjelovite EU nije izbor između dublje integracije i većeg broja članica jer je svaki val proširenja donio i političko i ekonomsko produbljivanje integracije među članicama.
"Mi možemo i moramo oboje da dobijemo na geopolitičkoj težini i kapacitetu za djelovanje. To Unija uvijek uspijeva. Svaki val proširenja donio je političko produbljenje, od ugljena i čelika došli smo do pune gospodarske integracije. A nakon pada 'željezne zavjese' preobrazili smo gospodarski projekt u istinsku uniju naroda i država. Vjerujem da i buduće proširenje mora biti katalizator napretka“, kazala je von der Leyen zastupnicima u Europskom parlamentu.
I Metsola za proširenje Unije
Dan ranije, u utorak, i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola poručila je kako EU mora biti spremna na reforme jer "ono što funkcionira za sadašnji broj članica EU, neće funkcionirati s većim brojem članica".
"Moramo biti spremni prihvatiti da ono što nekako funkcionira za 27 članica neće funkcionirati za 32, 33 ili 35 i da moramo biti spremni reformirati se", kazala je, prema pisanju Hine, Metsola novinarima.
Dodala je kako tu nije riječ samo o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici ili konsenzusu u vanjskoj politici, nego i o tome da političari trebaju shvatiti da je Unija "snažnija i sigurnija i politički i ekonomski, ako je veća".
U kandidatskom klubu trenutno 8 zemalja, još 2 'na čekanju'
Status kandidata za članstvo trenutno ima osam zemalja - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina.
Kosovo je zasad još samo potencijalni kandidat, iako je Priština krajem prošle godine podnijela zahtjev za članstvom u EU. Sličan je status i Gruzije koja je na proljeće prošle godine aplicirala za dobivanje kandidatskog statusa.
Pregovore o članstvu dosad otvorilo 5 kandidata
Među osam zemalja sa statusom kandidata, njih pet je do sada otvorilo pregovore o članstvu.
Najdulje pregovara Turska, koja je status kandidata dobila još 1999. godine, a pregovore je otvorila potkraj 2005. godine. Ankara, međutim, u pregovorima s Unijom dosad nije daleko odmakla: zatvorila je samo jedno od ukupno 35 poglavlja pravne stečevine EU, a pregovori u čak 14 poglavlja su joj zamrznuti, uglavnom zbog sukoba s Ciprom, ali i zbog nevoljkosti dijela članica Unije da Tursku prime u punopravno članstvo. Stoga se pregovarački proces Turske, koji je počeo u isto vrijeme kad i hrvatski, iako je Hrvatska u međuvremenu pristupila EU, ne može uspoređivati s pregovorima o pristupanju ostalih kandidata.
Pregovore o ulasku u Uniju otvorile su i Crna Gora (2012. godine) i Srbija (2014.) te Sjeverna Makedonija i Albanija (obje 2022. godine). Međutim, nijedna od tih zemalja još nisu ni blizu kraja pregovaračkog procesa. Štoviše, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su na početku.
BiH, Moldavija i Ukrajina nadaju se početku pregovora do kraja godine
U Sarajevu se nadaju da bi BiH do kraja ove godine mogla početi pregovore o ulasku u EU. Oko članstva u EU postoji suglasnost sva tri konstitutivna naroda u toj zemlji.
Otvaranju pregovora do kraja godine nadaju se i Moldavija i Ukrajina. U Kijevu vjeruju da bi se proces ulaska u Uniju mogao odvijati paralelno s oslobađanjem ukrajinskih teritorija koje je zauzela Rusija te s obnovom zemlje.
Specifičan status Kosova
Kosovo i Gruzija još čekaju da im se prizna kandidatski status. No, kod Kosova je problem što njegovu neovisnost ne priznaju ni sve članice EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar).
Srbija se protivi priznavanju Kosova i smatra ga dijelom svog teritorija. Među kandidatima, neovisnost Kosova ne priznaje ni BiH, kao ni Ukrajina i Moldavija.
Ideje koje su alternativa proširenju EU
Pitanje daljnjeg proširenja Unije izaziva zabrinutost u dijelu javnosti i politike u EU. Stručnjaci upozoravaju da Unija već sada teško funkcionira u uvjetima kada se traži suglasnost svih 27 članica za donošenje odluka i kada svaka od članica ima pravo veta. Stoga se pitaju kako će cijeli proces funkcionirati kada u klubu bude više od 30 članica.
Uz to, upozoravaju da su kandidati znatno slabije razvijeni od EU i najvećeg broja članica u njoj. Ukrajina je, uz to, i u ratu.
Zbog toga u EU jačaju ideje poput "Europe više brzina", kao i "članstva bez (formalnog) članstva", pri čemu bi zemljama koje žele u EU bile otvorene pojedine politike i institucije Unije, no bez formalnog pristupanja Uniji.
Teško da će proširenje biti na agendi u godini u kojoj se održavaju izbori za Europski parlament
Unatoč tome, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na nedavno održanom Bledskom strateškom forumu poručio kako i Unija i kandidati do 2030. godine moraju biti spremni za proširenje.
U ovom je trenutku jasno jedino to da je ideja proširenja Unije opet na stolu. Nije, međutim, jasno ni koje bi zemlje trebale pristupiti Uniji ni kakvom dinamikom, kao ni to hoće li u EU ulaziti "u paketu" ili pojedinačno.
I u samoj Uniji sazrijeva shvaćanje da će prije primanja novih članica trebati reformirati institucije EU i način odlučivanja u njima, što opet traži suglasnost svih postojećih članica. Kako se sljedeće godine održavaju izbori za Europski parlament, teško da će se o reformi Unije odlučivati u 2024. godini.
'EU prerasla u geopolitičku uniju'
U govoru o stanju Unije, posljednjem u ovom sazivu Europskog parlamenta, von der Leyen je ocijenila da je EU prerasla u geopolitičku uniju. To je ponajprije odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali i na jačanje Kine.
U geopolitici se, ističu analitičari i političari, i krije pravi razlog zbog kojeg je EU ponovno uvrstila proširenje na vrh svoje agende. Posljednji se put Unija proširila 2013. godine, kada je u nju ušla Hrvatska. U desetljeću koje je uslijedilo nije bilo novih proširenja. Naprotiv, iz EU je izašla Velika Britanija.
"Doživjeli smo osnivanje geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu i protivi se ruskoj agresiji, odgovor je na snažnu Kinu i ulaže u partnerstva", napomenula je von der Leyen u govoru pred eurozastupnicima.
Spor s Kinom
Upozorila je na "nepoštene prakse" Kine u tržišnom natjecanju, no istakla je i da je Bruxelles "otvoren za komunikaciju i dijalog" s Pekingom.
Podsjetila je da je EU zaključila nove trgovinske sporazume s Čileom, Novim Zelandom i Kenijom te je kazala da bi do kraja godine takvi sporazumi trebali biti zaključeni i s Australijom, Meksikom i Mercosurom, zonom slobodne trgovine koja obuhvaća Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Ekonomski koridor do Indije
U Bruxellesu žele sklopiti i trgovinske ugovore s Indijom i Indonezijom.
Predsjednica Europske komisije je najavila i stvaranje ekonomskog koridora od Indije preko Bliskog istoka do Europe, koji će osnažiti željezničke veze s tim dijelom svijeta, a time i trgovinu.
Osuda ruske invazije na Ukrajinu
Von der Leyen je naglasila i kako EU ostaje uz Ukrajinu te da vrata Unije ostaju otvorena za ukrajinske izbjeglice.
"Komisija će predložiti produljenje naše privremene zaštite za Ukrajince u EU", najavila je von der Leyen, istaknuvši kako je od početka ruske agresije na Ukrajinu spas u EU našlo četiri milijuna Ukrajinaca.
Ponovno je osudila rusku invaziju na Ukrajinu te vraćanje na način razmišljanja iz vremena blokovske podjele svijeta.
"Rusija vodi opći rat protiv temeljnih načela Povelje Ujedinjenih naroda. To je izazvalo veliku zabrinutost u zemljama širom svijeta, od središnje Azije do Indopacifičke regije. Strahuju da ih u bespravnom svijetu može snaći ista sudbina kao Ukrajinu", upozorila je von der Leyen.
Podrška ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen
Pohvalila se i da je Komisija kojoj je na čelu uspjela smanjiti migracijske tijekove te je poručila da "migracijama treba upravljati", što podrazumijeva kako jedinstvo unutar EU, tako i suradnju s partnerima. Pritom je posebno istaknula suradnju sa zemljama Zapadnog Balkana.
Dala je i podršku ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen. Iako su te dvije zemlje u EU ušle još 2007. godine, i dalje su izvan tog kontinentalnog područja bez graničnih kontrola.
"Posebno bih željela zahvaliti Bugarskoj i Rumunjskoj što su nam pokazale put i bile primjer dobre prakse u području azila i vraćanja. One su dokazale da pripadaju šengenskom području. Stoga se pobrinimo da napokon i postanu njegov dio, bez odgađanja", zaključila je von der Leyen.