Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je prošlog tjedna da bi Pariz i Berlin mogli razmotriti ranije najavljeno ukidanje viza za državljane Kosova od 1. siječnja 2024. ako Priština ne uloži trud u smanjenje napetosti sa Srbijom
Međutim, Euractiv doznaje kako je Njemačka odlučila da neće odstupati od obećanog, što upućuje na novi sukob između Francuske i Njemačke.
Kosovo je bilo predmet mjera EU nakon izbijanja napetosti na sjeveru Kosova, u dijelu u kojoj uglavnom žive etnički Srbi. Njihovi predstavnici su u studenom 2022. masovno podnijeli ostavke u tijelim lokalne samouprave zbog odluke u Prištini da sva kosovska vozila moraju imati registarske tablice koje izdaje kosovska vlada.
Etnički sukobi na sjeveru Kosova
Etnički Srbi sa sjevera Kosova na vozilima imaju tablice koje izdaje Srbija, i, kao i službeni Beograd, ne priznaju suverenost vlade u Prištini. Zatim su u travnju održani novi lokalni izbori kako bi se zamijenili dužnosnici koji su podnijeli ostavke, no onda su Srbi odbili sudjelovati u izborima, nakon poziva na bojkot iz Beograda.
Na kraju je na izbore izašlo manje od četiri posto birača, i to većinom etničkih Albanaca. Kada su zatim ti predstavnici pokušali ući u općinske zgrade uz potporu kosovske policije, Srbi su reagirali prosvjedima koji su eskalirali, što je dovelo do nasilja i ranjavanja pripadnika mirovnih snaga NATO saveza
Nakon dugog procesa pregovora koji su uključivali i ključnu potporu Francuske i Njemačke, građani Kosova trebali bi od siječnja 2024. moći putovati Europom bez viza, kao i svi drugi europski građani.
Francuska i Njemačka dugo su imale sinkronizirani pristup Kosovu, obilježen zajedničkim stajalištima i izjavama, te su u velikoj mjeri uključene u jedan od najnovijih planova za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, koji je neformalno i nazvan "francusko-njemački plan."
Diplomate iz te dvije zemlje također se sluša i na lokalnoj razini, a riječi Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza - kao i bivše kancelarke Angele Merkel - imaju veliku težinu u regiji.
Razilaženje Berlina i Pariza
Međutim, čini se da je Macronova najava da bi obje zemlje mogle preispitati raniju odluku došla bez ikakvih konzultacija s njemačkom stranom.
Iako je Macron kazao kako želi vidjeti "jasnu predanost" normalizaciji odnosa s obje strane, uključujući i održavanje novih lokalnih izbora, predanost Srbije relevantnim institucijama i općenito pacifikaciji situacije otišao je i korak dalje i najavio ultimatum.
"Francuska i Njemačka također su predane i poduzele su korake prema otvaranju [Kosovu], posebice glede vizne politike i drugih gospodarskih pitanja, koja će biti razmotrena ako se s obje strane ne usvoji politika odgovornosti", rekao je Macron.
Neugodno iznenađenje za Prištinu
Prijedlog da Francuska i Njemačka preispitaju viznu politiku iznenadio je Prištinu jer je liberalizacija viznog režima tema za koju se kosovska vlada već dugo zalagala.
Scholz, međutim, nije imao nikakvih sličnih priopćenja.
Na pitanje jesu li se Macron i Scholz zajednički dogovorili oko moguće revizije planirane liberalizacije viznog režima, izvor blizak njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova u odgovoru na upit Euractiva izbjegao je odgovor.
"Njemačka podliježe propisima koje je EU usvojila u travnju 2023. godine. Prema tome, građani Kosova ubuduće će biti izuzeti od obveze posjedovanja vize za kratkotrajne boravke u šengenskom prostoru (do 90 dana u razdoblju od 180 dana). To će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. To znači da će sve zemlje Zapadnog Balkana tada biti jednako izuzete od obveze posjedovanja vize za kratkotrajne boravke u šengenskom prostoru".
Euractiv doznaje iz izvora u Berlinu da će se Njemačka držati planiranog roka i da ne postoje nikakve namjere da se od njega odstupi, što znači da je Macron u svoju izjavu uvrstio Njemačku bez pristanka Berlina.
'Bezvizna putnovanja ne bi trebala biti povezana s dijalogom Kosova i Srbije'
U međuvremenu, izvjestiteljica za Kosovo u Europskom parlamentu Viola von Cramon zatražila je da liberalizacija viza ne bude povezana s dijalogom Kosova i Srbije.
"Građani Kosova zaslužuju dugo zakašnjelu liberalizaciju viznog režima. Želimo biti jasni - bezvizna putovanja nisu i ne bi trebala biti povezana s dijalogom sa Srbijom. EU mora održati svoje obećanje i omogućiti građanima Kosova slobodno putovanje od 1. siječnja 2024. godine," rekla je Von Cramon.
'Odustajanje od vizne liberalizacije za Kosovo prekinulo bi dijalog'
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani također je odgovorila na Macronov ultimatum i rekla da bi takav korak prekinuo dijalog.
"Rekla bih da bi se time dijalog zauvijek prekinuo. Ako netko želi prekinuti dijalog, tada poduzima takve mjere koje predstavljaju kaznene mjere protiv građana Kosova. One nisu protiv bilo kojeg čelnika, nisu protiv politike, one su protiv naroda Kosova. A takva kazna bez presedana, koja bi bila velika nepravda za građane Kosova, dovela bi do smrti dijaloga", rekla je Osmani.
Dodala je kako očekuje da EU ukine "kaznene mjere protiv Kosova", nazivajući ih nepoštenima i nesrazmjernima.
Kosovski premijer Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksander Vučić trebali bi se sastati 14. rujna u Bruxellesu nakon višemjesečnih zastoja u razgovorima Beograda i Prištine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Germany defies Macron over Kosovo visa liberalisation threat)