PROŠIRENJE EU: Várhelyi najavljuje 'značajne prijedloge' u listopadu za proces pridruženja novih članica

Várhelyi je dodao kako Europska komisija planira iznijeti nove "značajne prijedloge" za to pitanje u listopadu.

"Pitanje je uvijek bilo: Želimo li to učiniti? Ovo je prvi put da čujem od Europskog vijeća da to doista žele, i to je dobrodošla promjena", kazao je Várhelyi u razgovoru za Euractiv na marginama neslužbenog sastanka ministara vanjskih poslova EU u Toledu, u Španjolskoj.

'Ne radi se o datumima, nego o volji i rezultatima'

To je rekao nakon što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ranije ovog tjedna kazao kako bi Zapadni Balkan i ostale zemlje kandidati za prijam u EU, kao i sama EU, trebali biti spremni za proširenje do 2030. godine.

Upitan hoće li Michelov cilj za 2030. biti izvediv, Várhelyi je rekao kako je "sve što mi kao EU želimo napraviti" izvedivo, ali je i naglasio kako ne treba inzistirati na određenom vremenskom rasporedu.

"Mislim da se tu ne radi o datumima. To je pitanje [političke] volje i pitanje rezultata. Rezultata od strane EU, ali i rezultata od strane naših partnerskih zemalja na Zapadnom Balkanu ili ostalih triju zemalja kandidata [Ukrajine, Moldavije i Gruzije]", izjavio je šef EU za proširenje.

"2030. godina svakako je izvediv rok, ali da bi se to dogodilo, to znači da ćemo svi mi, sve institucije EU, sve države članice i sve zemlje kandidati, morati udvostručiti svoje napore do toga dođemo", rekao je Várhelyi.

'Važni prijedlozi' u listopadu

Várhelyi je priopćio kako će u listopadu, kada se očekuje da Europska komisija predstavi svoja godišnja izvješća o napretku za sve zemlje koje su u procesu pridruživanja EU, ona iznijeti i neke "značajne prijedloge".

"Spremni smo iznijeti i odvažne nove prijedloge i nove ideje", rekao je Várhelyi.

Prema njemu, planovi bi prije svega uključivali "plan rasta," koji je već u svibnju predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a kojim EU nastoji potaknuti veća ulaganja u zemlje Zapadnog Balkana te ublažiti ekonomske efekte rata u Ukrajini.

"[Taj plan] ubrzat će ne samo institucionalnu već i stvarnu integraciju tih zemalja u EU", kaže Várhelyi.

"To bi uključivalo sve od reformi o vladavini prava, demokraciji, gospodarskim reformama i integraciji, to bi poboljšalo ulagačko ozračje i pružilo, što je također važno, potrebnu financijsku potporu za zatvaranje jaza u razvoju, prije nego što te zemlje postanu članice EU".

Taj korak znači i povećanje pretpristupnih fondova EU i omogućavanje ranijeg pristupa određenim politikama EU.

"Bit će znatno lakše integrirati ove zemlje ako su značajno razvijenije nego sada i nego što su bile u ranijim rundama proširenja".

'Postupna integracija'

Nakon desetljeća slabog napretka - posljednja zemlja koja se pridružila EU bila je Hrvatska 2013. - proširenje EU se vratilo na dnevni red nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine.

Várhelyi kaže da će pristup zemljama kandidatima sada biti "fleksibilniji", s naglaskom na "područja i politike u kojima možemo nastaviti", kao i na naporima svake pojedine zemlje.

"To zapravo nije ništa novo, sve je to uključeno u novu metodologiju proširenja koju smo predložili na početku mandata ove komisije", kazao je, dodavši, međutim, kako sada treba postojati veća politička volja da se ide još dalje.

"To neće biti jedinstveno rješenje za sve države, već će se prilagođavati svakoj pojedinoj zemlji i u velikoj mjeri ovisit će o stvarnom napretku kojeg zemlja kandidat napravi".

Na pitanje o strahovima nekih zemalja kandidata kako bi takav pristup mogao usporiti članstvo u EU, Várhelyi kaže kako to neće biti slučaj.

"Postupna integracija, prije svega, ne može biti zamjena za članstvo,  jer nisu podnijeli zahtjev za djelomičnom integracijom, već za punopravnim članstvom".

"Drugo, ono što želimo učiniti jest unaprijediti stvarnu integraciju na terenu i prije nego se pridruže, tako da njihovi građani već mogu početi uživati u prednostima EU i prije formalnog članstva, što će im donijeti i prosperitet i dugoročnu sigurnost, i natjerati ih da počnu igrati po našim pravilima i u sklopu našeg kluba".

"Kako bi se rano integrirale u područje europskih politika, to će također značiti da će se zemlje morati prilagoditi pravnoj stečevini EU, morat će primjenjivati ista pravila kao i mi, i time biti puno spremnije pridružiti se i biti aktivne članice EU od prvog dana", dodao je.

Pretrpan raspored u prosincu

I paket proširenja i prijedlozi Komisije stići će tjedan prije listopadskog summita EU u Bruxellesu na kojem će čelnici EU, kako se očekuje, raspravljati o tome kako i pod kojim uvjetima bi se blok mogao u budućnosti proširiti, te hoće li se otvoriti pregovori s Ukrajinom i, potencijalno, Moldavijom o priključenju EU.

Unatoč oživljavanju izgleda za proširenje, zemlje članice EU zasad vrlo sporo kreću prema razgovorima o vlastitoj reformi, za koju mnogi kažu kako bi se trebala dogoditi ili prije primanja novih članica ili parelelno s budućim proširenjem.

Prva značajna rasprava čelnika EU, nakon nekoliko krugova razgovora u različitim formatima ranije ove godine, očekuje se kada se sastanu na neslužbenom summitu pod španjolskim predsjedanjem u Granadi početkom listopada.

Na pitanje očekuje li da će pregovori ovih čelnika donijeti neke konkretne rezultate, Váhelyi je rekao: "Prvo, treba ponuditi ozbiljan prijedlog Europske unije kakav je sada moguć i onda o tome treba donijeti odluku u prosincu, nakon što države članice dobiju dovoljno vremena za njegovo razmatranje".

"Ova Europska komisija učinit će sve kako bi pripremila Europsko vijeće za donošenje odluka, ali onda Vijeće treba donijeti odluke", dodao je.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU readies ‘substantial proposals’ on enlargement in October, Várhelyi says)