Dok vladajuća konzervativna koalicija u Poljskoj, koja je posljednjih godina razvila teške odnose s institucijama Europske unije, pokušava osigurati treći mandat, ishod listopadskih izbora mogao bi poremetiti politički odnos snaga
Nakon Brexita, zbog kojeg su britanski konzervativci napustili skupinu konzervativaca i reformista (ECR), poljska stranka Zakona i pravde (PiS) postala je nova glavna stranka u toj političkoj grupaciji.
Tijekom svoja dva mandata na čelu vlade, PiS je zaoštrio odnose s Bruxellesom, i to ponajprije oko kontroverzne pravosudne reforme, za koje su Europska komisija i Europski sud kazali kako potkopavaju neovisnost poljskog pravosuđa. Iako je to glavno sporno pitanje, ono nije i jedini uzrok prijepora između Varšave i Bruxellesa.
Aktualna poljska vlada nepopularna u EU
Iako nije popularna u EU, vlada PiS-a uspjela je zadržati popularnost kod kuće i sad ima dobre izglede da osvoji i treći mandat na nacionalnim izborima zakazanim za 15. listopada. Po anketama, PiS bi mogao osvojiti oko 34,9 posto glasova.
Na drugom mjestu s 29,2 posto potpore nalazi se glavni suparnik PIS-a, liberalna Građanska koalicija (KO), članica Europskih pučana koju predvodi bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, a koju čine konzervativno liberalna Građanska platforma (PO) i niz manjih stranaka, od kojih je poljoprivredni pokret AgroUnia najnoviji dodatak.
Budući da se listopadska predizborna kampanja sve više oblikuje kao sukob između PiS-a i KO, te dvije stranke predstavljaju vrlo različite pristupe Europi. Dok PiS optužuju Bruxelles za pokušaj uzurpiranja nadležnosti zemalja članica, KO optužuje vladu za podrivanje položaja Poljske u Europi svojom nedemokratskom politikom.
Referendum kao sredstvo kampanje
Na biralištime će Poljaci osim o budućij vladi odlučivati i o referendumskim pitanjima koja su, kako kaže PiS, od "vitalnog značaja" za poljski narod, dok oporba smatra kako se radi o samo još jednom sredstvu za prikupljanje potpore sadašnjoj vladi.
Pitanje koje je dovelo do referenduma bio je novi plan EU za rješavanje problema migracije i azila, koji se temelji na obaveznoj solidarnosti, što znači da zemlje koje odbijaju udomiti azilante moraju financijski ili operativno pridonijeti upravljanju migracijama.
Iako su jedino Poljska i Mađarska glasale protiv novog mhanizma, PiSje odlučio dopustiti Poljacima da izraze svoje mišljenje o tome žele li da zemlja sudjeluje u premještajima azilanata, uz referendumsko pitanje koje glasi: "Podržavate li prihvat tisuća nezakonitih migranata s Bliskog istoka i iz Afrike programom prisilnog premještanja koji su uveli birokrati EU?", iako Komisija ustraje na tome da premještanje nije obavezno u okviru novog sustava.
'Ako ne napadaju pripadnike LGBTQ+ zajednice, napadaju azilante'
"PiS ponovno prijeti Poljskoj izbjeglicama. Ako ne napada LGBTQ+ ljude ili žene, onda napadaju azilante," izjavio je lijevo orijentirani član Europskog parlamenta iz Poljske Robert Biedroń za Euractiv.
"Pitanja migracije u nadležnosti su i zemalja članica i EU, tako da referendum neće biti obvezujući", ističe Biedroń, dodajući kako će PiS iskoristiti referendum samo za mobiliziranje birača u trenutku izbora.
Preostala četiri pitanja koja će biti na referendumu odnose se na privatizaciju javne imovine, podizanje dobi za umirovljenje i uklanjanje ograde na poljsko-bjelaruskoj granici, čiji je cilj bio spriječiti nezakonitu migraciju s istoka.
Sugestivna pitanja
Neki kritiziraju i način na koja su pitanja sročena, jer koriste namjerno propagandne formulacije, navode na "točan" odgovor i ciljaju na oporbu. To je dovelo do toga da je oporba oštro kritizirala vladajuću stranku jer "od Poljaka rade budale".
Ako PiS pobijedi na izborima i većina Poljaka se na referendumu usprotivi planu EU za premještanje azilanata, stranka bi mogla steći bolju pregovaračku poziciju u svojem protivljenju predloženom programu Komisije na razini EU.
"Oligarhizacija" EPP-a
U tom sukobu između dviju alternativnih vizija Europe, PiS ne napada ne samo KO, kao jedinu stranku koja bi ga potencijalno mogla smijeniti s vlasti, već i cijelu skupinu Pučana (EPP), optužujući kršćanske demokrate za pokušaj utjecanja na "slobodan izbor" poljskog naroda.
U intervjuu iz lipnja za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung, lider EPP-a Manfred Weber je govorio o potrebi izgradnje "vatrozida" protiv PIS-a i odbacio svaku vrstu suradnje s poljskom vladajućom strankom.
To je izazvalo ogorčenje unutar poljske vladajuće stranke, koja je optužila Webera za pokušaj uplitanja u poljske izbore. U reakciji na Weberove izjave, poljski parlament usvojio je rezoluciju kojom se misli suprotstaviti "svakom pokušaju drugih zemalja i stranih političara" da utječu na izborni proces.
Weberovo stajalište prema Poljskoj je "drskost" koja pokazuje brutalnost političkog diskursa, izjavio je za Euractiv zastupnik u EP-u i su-čelnik skupine ECR-a Ryszard Legutko. Izrazio je nadu kako će se Weber suočiti s posljedicama svojih riječi kako bi mnogi poljski birači shvatili da EPP pokušava koristiti "politiku sile" i agresivne metode.
Zagovornici EU vjeruju u miroljubiv pristup, dok Weber koristi neprijateljsku retoriku, ustvrdio je Legutko, dodajući kako je "EU postala mjesto gdje neki koriste agresiju protiv drugih".
Upitan može li PiS zamisliti neki oblik pojačane suradnje između ECR-a i EPP-a ako je netko drugi umjesto Webera na čelu Pučana, kazao je kako je to pitanje političkog smjera, a ne osobnih pitanja.
Zaključio je da je ono što trenutačno vidimo u EPP-u "oligarhizacija" europske politike, što definitivno nije smjer kojeg dijeli i ECR.
Obećanje o ponovnoj uspostavi položaja Poljske u Europi
Građanska koalicija (KO) skočila je u Weberovu obranu i vjeruje u sposobnost Poljske da bude aktivna članica demokratske, liberalne Europe.
"Neprihvatljivo je da nacionalne populističke stranke PiS napadaju demokratski izabrane političare i koriste protueuropsku retoriku, posebice usmjerenu prema EPP-u", izjavio je za Euractiv zastupnik u EP-u Michał Szczerba.
EPP "snažno podupire demokraciju, vladavinu zakona i Ukrajinu", dok je Weber "prijatelj Poljske i osoba koja gradi snažnu koaliciju institucija EU za potporu Ukrajini".
"Cilj građanske koalicije je povratiti položaj Poljske na međunarodnoj sceni i uspostaviti suradnju s demokratskim partnerima u Europi," rekao je Szczerba.
"Bitka za Poljsku" mogla bi se pokazati kao ključno pitanje za Europski parlament u cjelini. Budući da je ECR povećao svoju zastupljenost u drugim zemljama, posebno Italiji i Češkoj, mogao bi postati ključni igrač na europskim izborima 2024. ako PiS ponovno pobijedi u Poljskoj.
A pobjeda oporbe bila bi ključna za potencijal EPP-a kao najveće skupine u Europskom parlamentu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Polish elections: A clash of EU visions)