Prema najnovijem izvješću Transparency Internationala, Hrvatska je u percepciji borbe protiv korupcije napredovala za šest mjesta i sada je na 57. mjestu u svijetu, ali i dalje kaska za Slovenijom i Italijom.
Hrvatska je prema indeksu percepcije korupcije u 2022. popravila svoju poziciju za šest mjesta i sada je na 57. mjestu od 180 država, objavio je Transparency International.
Ovogodišnji hrvatski indeks je 50, što je tri boda više nego prošle godine, stoji u izvješću Transparency Internationala objavljenom u utorak, 31. siječnja.
Kod hrvatskih susjeda najteže stanje s korupcijom u BiH
To joj je i najbolji rezultat od 2015. godine na indeksu percepcije korupcije.
Od Hrvatske su bolje Italija i Slovenija koje s 56 bodova dijele 41. mjesto.
S druge strane, prema indeksu percepcije korupcije, lošije od nas stoje Crna Gora s 45 bodova, zatim, Mađarska s 42 boda i Srbija koja je sada na 101. mjestu s 36 bodova.
Među hrvatskim susjedima najslabije je plasirana Bosna i Hercegovina koja ima samo 34 boda i time je treća najgora zemlja na kontinentu, dok se u svijetu nalazi na 110. mjestu. U Europi su od BiH slabije plasirane samo Ukrajina, koja je zauzela 116. mjesto na svjetskoj ljestvici, i Rusija, koja je na 137. mjestu.
Među članicama EU, Hrvatska je bolja od Mađarske (77. mjesto), Bugarske (72. mjesto) i Rumunjske (63.mjesto).
U hrvatskom društvu na ljestvici s 50 bodova je Mauricijus, a bod više imaju Ruanda i Saudijska Arabija.
Najtransparentnije skandinavske zemlje i Novi Zeland
Najtransparentnije države u 2022. godini su ponovno Danska, Finska i Novi Zeland. Danska ima jedan bod više nego prošle godine (90), a Finska i Novi Zeland izgubile su bod (87).
Na posljednjem mjestu sa samo 12 bodova je Somalija.
Kombinacija podataka, ali bez medijskih skandala o korupciji
Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka. Ne ocjenjuju se skandali, već se analiziraju propisi i nastoji utvrditi koliko su, slikovito rečeno, otporni na korupciju.
Rezultati su predstavljeni na ljestvici od 0 do 100, pri čemu ocjena nula označava visoku korupciju u državi, dok je ocjena 100 najviša moguća.
'Hrvatska među najlošijim đacima najzahtjevnije škole'
Antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović pozitivnim je ocijenio da Hrvatska drugi put otkad je uključena u indeks percepcije korupcije 1998. godine ima prolaznu ocjenu - 50, no s druge strane, kaže, obeshrabruje da već preko desetljeća nema značajnijih pomaka i da joj ocjene variraju od 46 do 50 bodova.
Nakon skoka Hrvatske u prvom desetljeću 21. stoljeća, koji je bio uzrokovan ponajviše procesom pristupanja EU, sad je uslijedilo razdoblje stagnacije tijekom kojeg je, u najboljem slučaju, jednostavno održavano postojeće stanje, smatra Petrović.
Optimisti bi, kaže, vjerojatno ocijenili da se ipak nešto zbivalo jer su antikorupcijske norme u međuvremenu postale bitno zahtjevnije, a Hrvatska nije tonula niže na ljestvici, no zemlje članice EU jednostavno moraju bar nominalno pratiti pozitivne trendove.
"Moglo bi se reći da je Hrvatska među najlošijim đacima najzahtjevnije škole, odnosno da ulaže minimum napora da je baš ne izbace, ali kao da nema ozbiljnu ambiciju napredovati", zaključio je Petrović.