SUKOB TITANA: BRICS želi biti alternativa G7 i polako to postaje, ali pred njim je još dug put

Bjelorusija je nedavno i službeno zatražila primanje u BRICS, skupinu koju čini pet velikih zemalja čija se gospodarstva brzo razvijaju.

Kako su objavili svjetski mediji, u Minsku su objasnili da je to "logičan potez u pravcu razvoja multilateralizma u svijetu" i očekuju da će Bjelorusija uskoro postati šesta članica BRICS-a.

Puno zemalja želi u BRICS

Bjelorusija nije jedina zemlja koja želi u BRICS. Članice BRICS-a su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a početna slova njihovih engleskih naziva i daju kraticu BRICS. Osim Bjelorusije, želju za ulaskom u BRICS, među ostalima, pokazuju još i Indonezija, Kazahstan, Iran, Saudijska Arabija, Egipat, Alžir i Argentina. Kao potencijalne nove članice spominju se i Meksiko, Kuba, Venezuela i još niz drugih zemalja u razvoju, pa čak i Turska, koja je članica NATO-a i kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

U Johannesburgu će se, prema najavama, od 22. do 24. kolovoza održati summit BRICS-a. U ovom trenutku, međutim, još nije poznato hoće li biti i „summit proširenja“, odnosno skup na kojem će se odlučivati o primanju novih članica. Objavljeno je, doduše, da su na summit pozvani i predstavnici velikog broja zemalja u razvoju, no mnoge od njih nemaju ambiciju ući u BRICS.

Bez odgovora iz Pretorije i Minska

Euractiv je uputio upit južnoafričkom Ministarstvu vanjskih poslova o tome hoće li na summitu u Johannesburgu pojedine države dobiti pozivnicu za članstvo u BRICS-u, no do trenutka pisanja ovog članka nismo dobili odgovor. Valja naglasiti kako BRICS-om u ovoj godini predsjeda Južnoafrička Republika.

Također, uputili smo upit i Ministarstvu vanjskih poslova u Minsku. Zanimalo nas je očekuje li Bjelorusija u Johannesburgu pozivnicu za ulazak u BRICS i kakve bi joj to donijelo koristi. Ni iz Minska nam do trenutka pisanja ovoga teksta, kao ni iz još nekih metropola čije zemlje pretendiraju na članstvo u BRICS-u, nije stigao odgovor.

Iz perspektive BRICS-a, bjelorusko gospodarstvo nije veliko niti se ubrzano razvija

Ipak, kada je riječ o Bjelorusiji, valja upozoriti da bi proširenje BRICS-a na tu zemlju predstavljalo odstupanje od dosadašnje prakse da se u članstvo primaju velike zemlje s ekonomijama koje se ubrzano razvijaju.

Naime, bjeloruski je bruto domaći proizvod (BDP), prema podacima Svjetske banke za 2021. godinu, iznosio 68,2 milijarde američkih dolara, što Bjelorusiju na svjetskoj rang listi veličine gospodarstava svrstava tek na 76. mjesto. Točno iza Hrvatske, koja ima dva i pol puta manje stanovnika od Bjelorusije. Takav BDP, za pojmove kojima barataju u BRICS-u, zapravo je vrlo mali.

S obzirom na to da se Bjelorusija nalazi pod sankcijama Zapada, u njenom se slučaju ne može govoriti ni o ubrzanom razvoju. Lani je, primjerice, BDP Bjelorusije, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), potonuo 4,7 posto, što je čak i veći ekonomski pad od onog koji je u 2022. godini zabilježila susjedna joj Rusija.

Prognoze EBRD-a za ovu godinu govore da će bjeloruski BDP stagnirati, odnosno da neće biti rasta, dok Rusiji stručnjaci EBRD-a u 2023. godini navješćuju gospodarski rast po stopi od 1,5 posto. U takvim uvjetima, ne može se reći da se Bjelorusija razvija, a pogotovo ne ubrzano.

Postoji šansa da Bjelorusija uđe u BRICS jer iza nje stoji Rusija

S druge strane, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko bliski je saveznik ruskoga predsjednika Vladimira Putina, a riječ Rusije se u BRICS-u itekako sluša.

Minsk i Moskva su od 1999. godine vezani (slabo funkcionalnom) Unijom Rusije i Bjelorusije. Bjelorusija je i članica proruskih blokova - Euroazijske ekonomske unije (EAEU), kao i vojnog saveza CSTO, odnosno ODKB, kako glasi njegova ruska kratica. Sve to znači da ne treba unaprijed odbaciti šanse Minska da pristupi BRICS-u.

'BRICS želi biti protuteža G7'

"BRICS želi biti protuteža G7. BRICS nije integracija, kao što je to Europska unija, već su se članice BRICS-a okupile oko nekih zajedničkih ciljeva i interesa, ali bez zajedničke organizacijske strukture. U osnovi, radi se o ideji izgradnje multipolarnog svijeta, u kojem više neće o svemu odlučivati samo jedna zemlja ili blok“, objašnjava za Euractiv profesor emeritus za zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić.

Kao neke od glavnih zahtjeva BRICS-a navodi ukidanje primata dolara u svjetskoj trgovini i veće korištenje nacionalnih valuta, posebno kineskog juana.

"Riječ je o zemljama koje žele biti alternativa Zapadu. Polako to i postaju", ističe Jurčić.

BRICS daje četvrtinu svjetskoga gospodarstva

Prema podacima Svjetske banke, zajednički je BDP pet članica BRICS-a 2021. godine iznosio oko 24,7 bilijuna dolara, što je četvrtina svjetskoga gospodarstva.

Podaci Ujedinjenih naroda pokazuju da na području pet članica BRICS-a živi oko 3,2 milijarde ljudi. To je 40 posto ukupne svjetske populacije.

Dominantna uloga Kine, sve veći značaj Indije

Naravno, i u slučaju BDP-a i kod broja stanovnika primat drži Kina. Kineski je BDP, prema podacima Svjetske banke, 2021. godine iznosio 17,7 bilijuna dolara i bio je drugi po veličini u svijetu, iza američkoga.

U Kini, prema aktualnim podacima UN-a, živi više od 1,4 milijarde ljudi.

Drugi veliki igrač u BRICS-u je Indija. Indijski je BDP 2021. godine iznosio oko 3,2 bilijuna dolara, što je tu zemlju po ekonomskoj snazi svrstavalo na peto mjesto u svijetu, ispred svih europskih zemalja osim Njemačke.

Indija je po veličini gospodarstva uspjela preteći i svog bivšeg kolonijalnog gospodara Veliku Britaniju, s kojim gotovo da vodi mrtvu trku po veličini BDP-a, no treba napomenuti i kako Indija ima neusporedivo više stanovnika od Ujedinjenog Kraljevstva.

Kada je riječ o stanovništvu, Indija je u ovoj godini, prema projekcijama UN-a, već trebala prestići Kinu. U svakom slučaju, indijska populacija se procjenjuje, kao i kineska, na oko 1,4 milijarde.

U igri velikih brojki Rusija završila na trećem mjestu

U takvoj igri velikih brojki, Rusija je tek na trećem mjestu po važnosti u BRICS-u. Njen je BDP 2021. godine - dakle, prije nego što je izvršila invaziju na Ukrajinu i završila pod sankcijama - iznosio nešto manje od 1,8 bilijuna dolara, što je Rusiju svrstavalo tek na 11. mjesto po veličini ekonomije u svijetu, pokazuju podaci Svjetske banke. Usporedbe radi, čak i Italija s puno manje stanovnika od Rusije ima veće gospodarstvo od Rusije.

S oko 145 milijuna stanovnika, Rusija ima tek devetu po veličini populaciju u svijetu, pokazuju podaci UN-a.

I Brazil je važan za svjetsko gospodarstvo

Iako politički nije tako snažan kao Rusija, Kina i Indija, i Brazil je velika i važna ekonomija u svjetskim razmjerima. Brazilski je BDP 2021. godine iznosio oko 1,6 bilijuna dolara, po čemu ta zemlja u Latinskoj Americi zauzima 12. mjesto na globalnoj ekonomskoj ljestvici.

Po broju stanovnika, Brazil je na sedmom mjestu svijetu. U njemu živi nešto više od 200 milijuna ljudi.

Dodajmo ovome kako spomenute zemlje spadaju u rang najvećih zemalja svijeta. Štoviše, Rusija površinom i jest najveća država na svijetu, dok je Kina na trećem, Brazil na petom, a Indija na sedmom mjestu u svijetu.

Uz to, Rusija i Kina su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i imaju nuklearno oružje. Nuklearno oružje posjeduje i Indija.

Južna Afrika patuljak u usporedbi s divovima s kojima čini BRICS

U usporedbi s tim divovima, Južna Afrika je mali igrač. Riječ je o zemlji s oko 60 milijuna stanovnika, po čemu nije čak ni među top pet afričkih zemalja.

BDP Južne Afrike 2021. godine, prema podacima Svjetske banke, iznosio je oko 420 milijardi dolara i bio je manji od, primjerice, BDP-a neusporedivo manje Austrije.

Ipak, Južna Afrika je prilično razvijena država. Bogata je i resursima pa ne čudi da su je ostali igrači u BRICS-u odlučili primiti u svoj klub.

"Članice BRICS-a su velike države s velikim brojem stanovnika, koje se ubrzano se razvijaju. Na njihovoj strani su brojke. Ipak, još nisu alternativa Zapadu jer je Zapad znatno učinkovitiji od njih", napominje Jurčić.

G7 daje gotovo polovicu svjetskog BDP-a 

Kada je, pak, riječ o G7, skupini sedam najrazvijenijih zemalja svijeta u kojoj su SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, zajednički je BDP tog bloka 2021. godine, prema podacima Svjetske banke, iznosio 42,7 bilijuna dolara. To je 44 posto ukupnog svjetskog BDP-a, odnosno nešto manje od polovice.

Na području G7, prema podacima UN-a, živi oko 780 milijuna stanovnika. To je, međutim, samo oko 10 posto ukupne svjetske populacije.

Dodajmo ovome kako na summitima G7 redovito sudjeluju i predstavnici Europske unije kao svojevrsnog pridruženog člana.

I G7 okuplja neke od teritorijalno najvećih zemalja svijeta. Kanada je druga po veličini država u svijetu, dok je njen južni susjed - SAD, na četvrtom mjestu.

Velik broj stanovnika imaju SAD, 335 milijuna, što ga po veličini populacije svrstava na treće mjesto u svijetu (iza Kine i Indije), i Japan, oko 125 milijuna, po čemu je što ta otočna dalekoistočna država na 11. mjestu UN-ove populacijske ljestvice u svijetu.

Ostale članice G7 imaju manje od po 100 milijuna stanovnika. Najmanje stanovnika ima Kanada, samo oko 40 milijuna.

Od članica G7, SAD, Velika Britanija i Francuska stalne su članice Vijeća sigurnosti s pravom veta. Posjeduju i nuklearno oružje.

Sve članice G7, osim Japana, članice su NATO-a. No, i Japan sa SAD-om ima sporazum o savezništvu.

Kod BRICS-a nema vojnopolitičke poveznice kakva postoji kod G7

Kod zemalja BRICS-a takve vojnopolitičke poveznice nema. Rusija je vodeća članica vojnog bloka CSTO (ODKB), kojeg i zovu "ruski NATO", ali nijedna druga članica BRICS-a nije u njemu.

Štoviše, pojedine članice BRICS-a - Kina i Indija, imaju vrlo zategnute odnose koji povremeno rezultiraju i razmjenom vatre na granici, pa čak i ratovima.

Ekskluzivni klubovi

Kada se podvuče crta, može se reći da je politička i ekonomska, a posebno financijska dominacija G7 u svijetu i dalje neupitna. No, snažno raste i važnost BRICS-a. Ekonomskim rječnikom, kod G7 je novac, a kod BRICS-a sirovine i radna snaga.

Ne čudi stoga što već godinama svjedočimo sporovima i sukobima dvije najveće članice oba bloka - SAD-a i Kine. Za sada su ti sporovi ekonomski i politički, no povremeno su i na rubu izbijanja vojnog sukoba, kao što je to bilo prošlog ljeta kada je malo nedostajalo da izbije pravi rat u Tajvanskom tjesnacu.

Unatoč tome, za oba bloka možemo reći da su ekskluzivni. I G7 i BRICS okupljaju najveće i najznačajnije u svom "dvorištu".

Otvoreno je pitanje koliko tu ima prostora za primanje novih, manjih članica koje žele u BRICS ili u G7. Neke odgovore na to pitanje možda će nam dati i predstojeći summit BRICS-a u Johannesburgu.