Njemačka vlada u četvrtak bi trebala objaviti svoju dugo iščekivanu strategiju za odnose s Kinom, zemljom koja se u Berlinu sve više doživljava kao suparnik i konkurencija
Uspon Kine kao gospodarske sile i globalnog igrača naveo je Njemačku da preispita svoj odnos s tom autoritarnom zemljom, dok nova koalicijska vlada socijaldemokrata, liberala i zelenih želi prekinuti tradiciju pomirljivog pristupa Kini iz vremena Angele Merkel.
"Više ne govorimo o Kini otprije 10 godina, danas se radi o Kini koja ima sve više samopouzdanja u međunarodnim okvirima i koja pokušava preoblikovati međunarodne odnose temeljene na pravilima na način da to odgovara njenim interesima", rekao je za EuractivTobias Lindner, parlamentarac i državni tajnik u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.
"Moramo biti u stanju nositi se s ovakvom Kinom. Zato ćemo mi, kao savezna vlada, zajedno usvojiti novu strategiju".
Oštriji stav prema Pekingu
Iako je vlada dosad uspjela sačuvati detalje strategije daleko od očiju javnosti, rani nacrt tog plana procurio je u medije u studenom prošle godine.
Rana verzija, koju je sastavilo Ministarstvo vanjskih poslova kojim upravljaju Zeleni, navijestila je znatno oštriji stav prema Kini, koji predviđa dijapazon mjera - od zaustavljanja uvoza iz Kine pa do obveznih stres testova za kompanija koji bi trebali ispitati otpornost na rizike vezane za trgovinu s Kinom.
Međutim, ostaje za vidjeti hoće li ove oštrije mjere završiti u konačnoj verziji koja će biti predstavljena u četvrtak popodne.
Ovisnost o Kini
Jedan od glavnih izazova Njemačke u odnosima s Kinom jest velika ovisnost njemačke ekonomije o kineskom uvozu. Potencijalni rizici za lance opskrbe koji proizlaze iz te ovisnosti imat će važnu ulogu u vladinoj strategiji.
"Njemačka je posebno ovisna o primarnim proizvodima, o opskrbi sirovinama koja stiže iz drugih zemalja. Morat ćemo pronaći odgovore za sve situacijame u kojima imamo kritičnu jednostranu ovisnost", istaknuo je Lindner.
Berlin je već osjetio negativne posljedice takvog odnosa prošlog tjedna, kada je Kina najavila ograničenje izvoza galija i germanija, dvije bitne sirovine za industriju poluvodiča.
Njemački industrijski sektor već je oštro osudio takav potez, a u priopćenju udruge njemačke industrije BDI kaže se kako takva odluka Pekimga "ukazuje na hitnost potrebe da se već danas smanji njemačka ovisnost o ključnim sirovinama".
Vlada je već spomenula politiku "smanjenja rizika" u odnosima s Kinom u strategiji nacionalne sigurnosti koja je predstavljena javnosti u lipnju, no ostaje za vidjeti kako Berlin misli uspostaviti ravnotežu u odnosima s Kinom jer se na potencijalno potpuno ekonomsko odvajanje od Kine gleda kao na veliku ugrozu.
"Najgori scenarij bio bi potpuno odvajanje gospodarskih odnosa, jer onda bi njemačke kompanije morale potpuno nestati s tržišta, ili da više nemaju pristup opskrbi sirovinama", naglasio je Lindner.
Oštriji pristup
Takav oštriji pristup kojeg zagovaraju liberali (FDP) i Zeleni uznemirio je treću koalicijsku stranku, socijaldemokrate (SPD) kancelara Olafa Scholza, koji je u istupima isticao kako bi "smanjenje rizika" vezanih za Kinu trebalo prepustiti pojedinim kompanijama, umjesto da se vlada time bavi.
No, takav stav je u suprotnosti ne samo s ranijim nacrtom Ministarstva vanjskih poslova koje vode Zeleni, već i sa Strategijom gospodarske sigurnosti (ESS), koju je predstavila Europska komisija, i u kojoj se predviđa uspostava režima kontrole za investicije europskih tvrtki u trećim zemljama koje su povezane s vojnom industrijom.
Lindner naglašava kako je njemačka strategija napravljena kako bi bila "kompatibilna sa zajedničkom politikom Europske unije prema Kini".
"Naša strategija će u konačnici biti detaljnija i predstavljat će njemačko stajalište o tom pitanju. Međutim, istovremeno mora biti usklađena s europskim pristupom".
Politika 'jedne Kine'
U nekim područjima njemačka vlada je već zauzela odlučniji pristup prema Kini, posebno u pogledu suradnje s Tajvanom.
U ožujku je ministrica obrazovanja Bettina Stark-Watzinger otputovala na Tajvan i tamo održala sastanke s tajvanskim političarima i znanstvenicima. To je bio prvi put u više od 25 godina da je neki član njemačke vlade posjetio taj sporni otok.
Budući da Kina smatra Tajvan sastavnim dijelom svog teritorija, reakcija na taj posjet bila je žestoka, a glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin izrazio je "snažnu osudu" tog događaja, kojeg je opisao kao "sramotan čin".
No, iako je Lindner naglasio da će se Njemačka nastaviti držati "politike jedne Kine" - politike po kojoj treće države priznaju jedinstvo Kine i ne priznaju Tajvan kao državu - dodao je i da ga previše ne opterećuju prijetnje Pekinga.
"Nećemo dopustiti Pekingu da nam diktira kako bi trebali izgledati detalji naše politike jedne Kine. To se odnosi i na sve kontakte s tajvanskom vladom koji su ispod razine službenog priznanja države, u skladu s međunarodnim pravom", dodaje Lindner.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Berlin to put relationship with ‘changing’ China on new footing)