Politika

MIJENJA LI SE POLITIKA BEOGRADA PREMA MOSKVI? Šef srpske diplomacije ne isključuje mogućnost uvođenja sankcija

Autori Adriano Milovan Euractiv.rs

Srpski ministar vanjskih poslova kazao je da će Beograd, ako se nešto promijeni na štetu srbijanskih interesa, tome prilagoditi i svoju politiku prema Moskvi.

Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije
Izvor: Milos Tesic/ATA Images/PIXSELL/PIXSELL

Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić ne odbacuje mogućnost da Beograd uvede sankcije Rusiji. 

Ipak, upozorio je Dačić u razgovoru za srpski Euractiv, pitanje uvođenja sankcija Rusiji povezano je s rješavanjem problema Kosova. Naime, Rusija je jedan od ključnih srpskih saveznika u sporu oko Kosova. 

Osudili kršenje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, ali nisu uveli sankcije Rusiji

"Mi osuđujemo kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine i tako smo glasali u međunarodnim forumima, a sasvim je drugo hoćemo li uvoditi sankcije Rusiji. To nije pitanje vremena ili nekog roka, to je stvar koja se tiče naših političkih i ekonomskih interesa. Njima se isključivo rukovodimo kada tretiramo pitanje sankcija Rusiji. Ako se nešto bude promijenilo, na štetu interesa Srbije, onda će se tome prilagoditi i naša odluka jer ćemo u svakom trenutku dobro procijeniti koja je odluka najbolja za našu ekonomiju, za naš položaj u svijetu i, prije svega, što je najbolje za građane Srbije“, kazao je Dačić u razgovoru za srpski Euractiv

Pitanje uvođenja sankcija Rusiji u Srbiji je osjetljivo političko pitanje još od početka ruske agresije na Ukrajinu. Iako je službeni Beograd u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) podržao usvajanje rezolucija kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, a primio je i priličan broj ukrajinskih izbjeglica, Srbija je među rijetkim državama na Starom kontinentu koje nisu uvele sankcije Rusiji. 

Razloga za to je više, a glavni se svode na sklonost Rusiji u srpskom društvu, povijesne veze, ali i na snažnu ovisnost Srbije o ruskim energentima, kao i na podršku koju Beograd u međunarodnim tijelima, a posebno u UN-u, dobiva od Moskve u sporu s Prištinom. 

Podrška Moskve Beogradu u sporu oko Kosova

Kosovo je, podsjetimo, 2008. godine jednostrano proglasilo neovisnost, koju je do sada priznala otprilike polovica zemalja u svijetu. Beograd, međutim, ne prihvaća kosovsku neovisnost i tvrdi da je Kosovo i dalje srbijanska južna pokrajina. Neriješen status Kosova izvor je stalnih napetosti u regiji i međunacionalnih sukoba. Situacija je krajem prošle godine bila toliko napeta da je izgledalo kao da će ponovno izbiti rat. 

Dačić kaže da su u Beogradu još 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, a EU je Moskvi uvela prve sankcije, procijenili kako nije u interesu Srbije da se priključi Unijinoj politici sankcija protiv Rusije. To je, ocijenio je šef srpske diplomacije u razgovoru za Euractiv, tada bila dobra odluka, a dobra je i danas. 

Ulazak Srbije u EU za službeni Beograd jedan od važnijih prioriteta 

Ipak, u Beogradu smatraju kako je u interesu Srbije da pristupi EU. Štoviše, naglasio je Dačić, članstvo u Uniji jedan je od važnijih prioriteta Beograda. Stoga u Beogradu nastoje povećati usklađivanje svoje vanjske politike s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. 

"Uvijek ima prostora da se poveća usuglašenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i mi to radimo. Primjerice, kada je riječ o viznoj politici, mi smo podigli našu usuglašenost s EU po pitanju viznoga režima prema trećim zemljama", poručio je Dačić.

Naglasio je kako će Srbija u vanjskoj politici voditi računa ponajprije o svojim interesima. Usuglašavanje vanjske politike Beograda s onom Bruxellesa može se očekivati do trenutka ulaska Srbije u EU, ponavlja šef srpske diplomacije. 

"Prema tome, članstvo u EU je vanjskopolitički, ali i unutarnji prioritet Srbije jer smo odlučili prilagoditi našu državu onim standardima koji postoje u EU, jer smatramo da je to dobar model", zaključio je Dačić.