Analitičari upozoravaju da bi se Hrvatska u Vilniusu trebala prikazati kao funkcionalna, stabilna i sređena država, a ne kao zemlja u kojoj dvije ključne osobe u političkom životu - predsjednik i premijer, ne razgovaraju
Kulminacija sukoba predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića - ovoga puta oko toga tko će voditi Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA) - vjerojatno se nije mogla dogoditi u gorem trenutku.
Naime, u Vilniusu će se sljedećeg tjedna, 11. i 12. srpnja, održati summit NATO-a, na kojem će, kao članica Sjevernoatlantskog saveza, sudjelovati i Hrvatska.
U Vilniusu će jedni druge kontrolirati
Kako je već objavljeno, na summit u glavni grad Litve putuju kako šef države Milanović, tako i ministri u Plenkovićevoj Vladi - Gordan Grlić Radman i Mario Banožić. Šef diplomacije Grlić Radman ovih je dana poručio, kako su izvijestili mediji, da on i ministar obrane Banožić u Vilnius idu kako bi "sanirali štetu koja bi mogla nastati iz nepredvidivih govora predsjednika Milanovića".
Analitičari s kojima je Euractiv razgovarao upozoravaju kako je posljednja stvar koja je u ovom trenutku potrebna Hrvatskoj da Milanović, na jednoj, te Grlić Radman i Banožić, na drugoj strani, na skupu koji će okupiti lidere članica najmoćnijeg vojnopolitičkog saveza u svijetu počnu iznositi različita stajališta o, primjerice, ratu u Ukrajini ili, recimo, o perspektivama Bosne i Hercegovine da pristupi NATO-u. To bi, naime, pokazalo neozbiljnost samog vrha vlasti u zemlji, a otvorilo bi i pitanje kakva je zapravo politika službenog Zagreba.
Takav scenarij, nasreću, nije previše vjerojatan, ali ne može ga se, s obzirom na sve što se do sada događalo, ni isključiti.
Različiti stavovi Banskih dvora i Pantovčaka o nizu pitanja
Naime, šef države i šef Vlade i dosad su iznosili različite stavove o rusko-ukrajinskom ratu, kao i o pomoći Hrvatske Ukrajini. To je u više navrata kulminiralo ocjenom Plenkovića da poruke Milanovića izgledaju kao da dolaze od "nekakvog ruskog dužnosnika".
Sam Milanović znao je za sebe reći da "niti je ukrajinski neprijatelj niti ruski prijatelj". No, činjenica je da su se neke njegove izjave svidjele ruskim medijima, kao i da u Ukrajini nisu pale na plodno tlo.
Sukob dvojice najmoćnijih političara u zemlji do izražaja je došao i kada su Finska i Švedska podnijele zahtjev za ulazak u NATO. I dok su Banski dvori čvrsto podržali odluku Helsinkija i Stockholma da pristupe Sjevernoatlantskom savezu, Milanović je zaprijetio da će blokirati ulazak dvije skandinavske države u NATO dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH.
Na kraju se to ipak nije dogodilo i Hrvatska je dala zeleno svjetlo objema zemljama za ulazak u NATO. Finska je početkom travnja ove godine pristupila NATO-u, dok je Švedska još u "čekaonici", iako ne zbog Hrvatske, već zbog Turske i Mađarske koje još nisu ratificirale njen pristup.
Jesmo li prešli 'ustavni Rubikon'?
Novi sukob oko čelnika VSOA-e zapravo je samo vrh dugogodišnjih svađa između Milanovića i Plenkovića. Problem je, međutim, što dolazi u potpuno krivom trenutku, posebno zbog vanjskopolitičke situacije.
S obzirom na to da šefu VSOA-e Ivici Kinderu 10. srpnja istječe mandat, a da se dvojica ključnih ljudi u zemlji ne mogu dogovoriti o njegovu nasljedniku, iako je oko toga potrebna njihova suglasnost, dio analitičara smatra da je Hrvatska došla do samog ruba ustavne krize. Po nekima, već je i prešla ustavni Rubikon.
Sukob dva ega
"Mi smo zapravo već duboko u ustavnoj krizi", ocjenjuje za Euractiv politički analitičar i bivši hrvatski diplomat u Moskvi Božo Kovačević.
Upozorava da na političkoj sceni imamo sukob dva ega, od kojih nijedan ne može kontrolirati svoje ponašanje. Sve to, napominje, samo produbljuje političku krizu u zemlji.
"To je ustavna kriza u kojoj predsjednik sam sebi svojim potezima otežava djelovanje. S druge strane, imamo premijera koji stalno odbija suradnju s predsjednikom i tako ne poštuje Ustav. Njih dvojicu Ustav obvezuje na suradnju, bez obzira na to u kakvim su odnosima", poručuje Kovačević.
'Hrvatska ne bi trebala slati sliku sebe kao nefunkcionalne države'
I vojni i sigurnosni analitičar te predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec podsjeća da predsjednik i premijer moraju surađivati. To im je, kaže, dio posla i nadležnosti koje po Ustavu imaju.
"Ne želim davati ocjene je li riječ o ustavnoj krizi ili nije, ali njihovim sukobom se definitivno šalje loša poruka o Hrvatskoj. Mi smo članica Europske unije i NATO-a, pred nama je summit NATO-a na koji šaljemo svoje predstavnike, a situacija u Europi nije nimalo sjajna“, upozorava Ogorec za Euractiv, podsjećajući da na istoku Europe bijesni rat, situacija u BiH je nestabilna, a kriza u odnosima Srbije i Kosova je na ivici izbijanja novog ratnog sukoba.
U takvoj situaciji, napominje naš sugovornik, Hrvatska bi se trebala afirmirati kao stabilna država koja funkcionira, a ne slati u svijet poruku o sukobu dvije vodeće institucije u zemlji.
Milanović optužio Plenkovića za udar na ustavni poredak i demokraciju
"Hrvatska još nije u ustavnoj krizi, ali situacija se sigurno ne može ocijeniti dobrom. Ovakva situacija otvara brojna pitanja, poput onog što će Milanović napraviti ako se on i Plenković ne uspiju dogovoriti oko novog čelnika VSOA-e pa do nekih drugih pitanja u budućnosti", objašnjava za Euractiv jedna dobra poznavateljica političkih prilika u Hrvatskoj koja je pristala razgovarati uz uvjet anonimnosti.
Podsjeća da je Milanović u izravnom televizijskom obraćanju naciji u četvrtak navečer Plenkovića optužio za udar na ustavni poredak i demokraciju, što su ozbiljne optužbe. Uz to, poručio je da je spreman posegnuti za svojim ustavnim ovlastima ako Vlada i dalje bude pokušavala VSOA-u, kako je ocijenio, staviti pod utjecaj politike.
"Kao predsjednik Republike i ujedno Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske pozivam Vladu da to ne čini jer ću biti prisiljen reagirati u skladu sa svojim ovlastima. Pozivao sam ranije, a i danas sam pozvao predsjednika Vlade, da razgovaramo i dogovorimo kandidata za novog ravnatelja vojne Agencije. On mora biti imenovan kako je i predviđeno hrvatskim Ustavom: usuglašavanjem Predsjednika Republike i predsjednika Vlade, uz prethodno mišljenje Hrvatskog sabora", kazao je Milanović u televizijskom obraćanju u četvrtak.
Šef države ima male ovlasti, ali može utjecati na zbivanja u zemlji
Iako šef države, po Ustavu, ima male ovlasti, raspolaže s dovoljno instrumenata kojima bi Plenkoviću i njegovom kabinetu mogao zakomplicirati poziciju. Tako naša sugovornica ocjenjuje da iz Milanovićevih riječi proizlazi kako će umiroviti svakoga tko s Vladom bude pregovarao o VSOA-i.
"Ipak, dužnost mi je upozoriti da ću poduzeti sve mjere iz nadležnosti Vrhovnog zapovjednika prema vojnim osobama koje bi pristale sudjelovati u podčinjavanju VSOA-e pod politički nadzor i upravljanje bilo koje političke stranke", kazao je Milanović u televizijskom obraćanju hrvatskoj javnosti.
"To je zapravo snažna prijetnja jer predsjednik može umiroviti svakoga tko bi eventualno pregovarao s Vladom. Time jasno poručuje da se čelni čovjek VSOA-e neće imenovati mimo njega", ističe naša sugovornica.
Dodaje i kako šefu države na raspolaganju stoje drugi instrumenti, poput traženja mišljenja Ustavnog suda, ali i pokušaja utjecaja na politička zbivanja u zemlji putem kontakata s oporbom. Sve to može doliti ulje na vatru uzavrele političke situacije u Hrvatskoj.
Ocjene televizijskog obraćanja Milanovića hrvatskoj javnosti
Ipak, naši sugovornici uglavnom pozitivno ocjenjuju Milanovićev televizijski istup u četvrtak.
"Čini mi se da je televizijsko obraćanje predsjednika značajno odudaralo od njegovih dosadašnjih javnih istupa koji su se svodili na improvizacije u kojima je često koristio uvrede. Ovoga puta se pokazao kao odmjereni političar, čije su poruke u skladu s funkcijom koju obnaša. Time je lopticu prebacio na Plenkovićev teren, a Plenković je nastavio koristiti retoriku sukoba i držati se svog ega te se nije pokazao odgovornim", ističe Kovačević koji Plenkovićevu vladavinu opisuje kao "autoritarnu".
Ne bi se trebalo odugovlačiti s imenovanjem novog ravnatelja VSOA-e
U cijeloj toj priči, sukob oko novog šefa VSOA-e zapravo pada u drugi plan, iako su rokovi za imenovanje novog ravnatelja sada već vrlo blizu. Stoga naši sugovornici ističu kako je VSOA u cijeloj priči samo povod, a ne i uzrok sukoba između Milanovića i Plenkovića.
Vjeruju i da će se za VSOA-u naći barem neko tehničko rješenje, ako do ponedjeljka Pantovčak i Banski dvori ne uspiju postići konačan dogovor.
Ogorec pritom napominje kako se ne bi trebalo odugovlačiti s imenovanjem čelnog čovjeka vojne sigurnosne službe jer je situacija u Europi i hrvatskom okruženju takva da Hrvatska mora jasno pokazati da je funkcionalna, sređena i stabilna država.
Drugim riječima, šef države i šef Vlade morali bi smiriti strasti i konačno sjesti za stol te početi razgovarati. Manje zbog sebe, a više zbog države koju vode.