Zemlje središnje i južne Amerike osujetile su napore EU da pruže veću podršku Ukrajini i umjesto tog zazivaju reparacije zbog kolonijalnog doba, stoji u dokumentu uoči zajedničkog summita kojeg je na uvid dobio Euractiv
Lideri 33 države iz Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) doći će u Bruxelles na zajednički summit s liderima Europske unije koji se održava 17. i 18. srpnja.
Međutim, uoči tog skupa zemlje CELAC-a su sastavile dokument na 21 stranicu, kao protuprijedlog na dopis koji im je stigao iz EU početkom srpnja, u kojem je bio nacrt deklaracije koju bi lideri na summitu trebali usvojiti.
Potpora Ukrajine 'iritantna'
Prvotni tekst deklaracije kojeg je predložila EU uključivao je nekoliko točaka koje govore o potpori Ukrajini, u kojima se poziva na rezolucije Glavne skupštine UN-a, po izvorima upoznatima s tim dokumentom.
"Tekst o Ukrajini bio je vrlo uravnotežen", izjavio je jedan diplomat za Euractiv.
"Nema ničeg posebnog u onome što smo im poslali", dodaje drugi izbor iz diplomatskih krugova.
No, zemlje u odgovoru je "izbrisano sve o Ukrajini", izjavio je treći diplomat EU nakon što je vidio protuprijedlog. Od početka ruskog rata u Ukrajini, Europljani uporno tvrde da poslijeratni mir treba graditi po uvjetima koje želi Kijev, što se u prijedlogu CELAC-a uopće ne spominje.
'Bit će potrebno mnogo rada da bismo došli do deklaracije'
Prema izmijenjenom tekstu deklaracije, članice EU i CELAC-a zajedno će se "zalagati za ozbiljna i konstruktivna diplomatska rješenja današnjeg sukoba u Europi, mirnim sredstvima, koja jamče suverenost i sigurnost svih nas, kao i regionalni i međunarodni mir, stabilnost i sigurnost".
"Od ključnog je značaja da zajednička deklaracija spominje zajedničku predanost svim načelima sadržanima u Povelji UN-a, uključujući poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta te potrebu osude ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine," izjavio je za Euractiv četvrti diplomat EU.
Očekuje se kako će o protuprijedlogu razgovarati veleposlanici EU na svojem sastanku u petak 7. srpnja na kojem će članice razmotriti koliko su spremne na kompromis o tekstu dokumenta, u pokušaju spašavanja deklaracije do summita koji se održava za dva tjedna.
"Ovakva prva reakcija se donekle očekivala, sada tek počinju pravi pregovori. Međutim, bit će potrebno mnogo rada da dođemo do deklaracije", izjavio je peti diplomat EU.
Moguće je da na summitu deklaracija ni ne bude usvojena
"Međutim, moramo uzeti u obzir mogućnost da summit prođe bez bilo kakve zajedničke deklaracije," rekao je za Euractiv šesti diplomat EU.
Dodatna sporna točka uoči summita je bilo pitanje nazočnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je isprva dobio poziv Španjolske, ali je pozivnica kasnije povučena zbog prigovora latinoameričkih čelnika.
Bitka za 'srca i umove'
Tijekom protekle godine Europljani su nastojali ojačati veze sa svojim partnerima diljem svijeta kako bi pružili podršku međunarodnom poretku temeljenom na pravilima koja je Rusija odbacila u svojem napadu na Ukrajinu.
Bruxelles je također pokušao poboljšati političke i gospodarske veze s različitim svjetskim regijama, uključujući i Latinsku Ameriku, a visoki dužnosnici EU stalno naglašavaju kako imaju ista gledišta sa svojim regionalnim partnerima u nizu ključnih političkih područja.
Rat u Ukrajini 'europski problem'
Međutim, većina zemalja Latinske Amerike više puta je rekla kako se ne žele uvući u zauzimanje strana u ratu kojeg i dalje vide kao prvenstveno "europski problem".
Brazilski predsjednik Lula da Silva pokušao predstaviti vlastiti mirovni plan za Ukrajinu, a brazilski dužnosnici priključili su se prošlog mjeseca kolegama iz Ukrajine, skupine G7, Indije, Saudijske Arabije, Južne Afrike i Turske kako bi razgovarali o zbližavanju različitih perspektiva.
Summit se ne može svesti "samo na Europljane koji pozivaju zemlje Latinske Amerike da pruže potporu Ukrajini", izjavio je jedan latinoamerički diplomat za Euractiv, istaknuvši točke koje ta regija smatra prioritetnima - socioekonomski razvoj, zaštitu okoliša, i šanse da se konačno potpiše trgovinski sporazum sa zemljama Mercosura (Brazilom, Argentinom, Paragvajem i Urugvajem).
Protuprijedlog koji su zemlje CELAC-a uputile Bruxellesu pokazuje kako "nismo na istoj valnoj duljini" ili barem kako "EU treba više raditi na prenošenju svojih poruka, a ne samo kada im odgovara", izjavio je još jedan diplomat EU, ukazujući pritom kako je iz deklaracije nestao i svaki spomen borbe protiv korupcije.
Odšteta za trgovinu robljem
U neočekivanom potezu, članovi CELAC-a zatražili su od Europljana naknadu štete uzrokovane ropstvom, što će vjerojatno postati vrlo sporno pitanje.
"Priznajemo potrebu za prikladnim mjerama kako bi se obnovilo dostojanstvo žrtava [transatlantske trgovine afričkim robovima], uključujući reparacije i kompenzaciju koje bi pomogle zaliječiti naše kolektivno sjećanje i preokrenuti naslijeđe slabog razvoja," navodi se u predloženom tekstu deklaracije.
U predloženom tekstu posebna se pozornost posvećuje "pitanjima zdravstvene zaštite, obrazovanja, kulturnog razvoja i sigurnosti hrane".
EU inzistira na zaštiti okoliša
Protuprijedlog stiže tjedan dana nakon što su zemlje Mercosura otkazale trgovinske pregovore s EU koji su trebali započeti prošlog tjedna u Buenos Airesu.
U predloženom tekstu deklaracije, između ostalog, navodi se kako se obje strane "vesele budućem potpisivanju i odobrenju" trgovinskog sporazuma između EU i Mercosura.
Također se i "osuđuje uvođenje jednostranih trgovinskih barijera pod izlikom zaštite okoliša."
EU već neko vrijeme radi na uvođenju ugljičnog poreza na uvoznu robu, nazvanom Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM).
U tekstu se također naglašava da prelazak na održiviji ekonomski sustav mora "uzeti u obzir sve nacionalne okolnosti, planove i politike".
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: Latin American countries push back on Ukraine, EU agenda ahead of joint summit)