Predloženim zakonom ne mijenja se izborni sustav u Hrvatskoj, već se izborne jedinice modificiraju u skladu s odlukom Ustavnog suda, poručio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica
Vlada je sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor budući da temeljem odluke Ustavnoga suda iz veljače aktualni zakon prestaje važiti 1. listopada.
Ustavni je sud u odluci naveo da zakon nije u suglasnosti s člankom 45. Ustava, prema kojem je propisano da hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) imaju opće i jednako biračko pravo.
Vladin prijedlog na tragu odluka Ustavnog suda
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je na sjednici da je Vlada, uzimajući u obzir odluku Ustavnoga suda, izradila prijedlog zakona kojim se u 10 izbornih jedinica bira jednak broj zastupnika - 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici.
Broj birača u svih deset predloženih izbornih jedinica u zakonskom je okviru od +/- 5 posto odnosno u niti jednoj izbornoj jedinici odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto.
"Kod određivanja granica predloženih izbornih jedinica vodilo se računa u najvećoj mjeri o područjima županija te o zemljopisnim i prirodnim obilježjima Hrvatske, sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Time je zadovoljen uvjet iz članka 39. stavak 2 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a navedene su odredbe usklađene i člankom 45 Ustava odnosno osigurano je jednako pravo glasa", istaknuo je ministar.
Kao osnova za određivanje područje izbornih jedinica definira se prosječan broj birača upisan u Registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.
Samo Zagreb podijeljen u više izbornih jedinica
Predloženim zakonom ne mijenja se izborni sustav u Hrvatskoj, naglasio je, već se izborne jedinice modificiraju u skladu s odlukom Ustavnog suda.
Četiri petine birača ostat će u izbornim jedinicama u kojima su i dosad glasovali, odnosno izbornu bi jedinicu promijenilo 22 posto birača.
"Važno je istaknuti da, za razliku od postojećeg uređenja izbornih jedinica, niti jedan grad osim grada Zagreba nije podijeljen u više izbornih jedinica, s tim da je grad Zagreb umjesto u četiri podijeljen u tri izborne jedinice koji se naslanjaju na jedinice lokalne samouprave koje prirodno gravitiraju tim dijelovima grada Zagreba", naveo je.
Zakon bi na snagu trebao stupiti 1. listopada
Prijedlogom zakona, dodao je, na jasan se i transparentan način uređuju pitanja koje se odnose i na praćenje broja birača u izbornim jedinicama i postupku njihove delimitacije.
"Zakonskim prijedlogom ne mijenjaju se postulati izbornog procesa, ali se osigurava jednaka vrijednost biračkog glasa svakog birača u Hrvatskoj", zaključio je Malenica.
Drugo čitanje zakona trebalo bi biti nakon ljetne stanke u zasjedanju Sabora te bi zakon na snagu stupio 1. listopada.