Većina članica EU oklijeva podržati - ili se aktivno protivi - nekim ključnim prijedlozima reforme izbornog zakona, vidi se iz rezultata istraživanja koje je provelo švedsko predsjedništvo, a koje je na uvid dobio Euractiv
O reformi izbornog zakona Europske unije, koji je do danas ostao nepromijenjen još od prvog uvođenja izravnih izbora 1979., Europski parlament glasao je u svibnju 2022.
U tekstu kojeg su tada usvojili parlamentarci predlaže se stvaranje transnacionalnih izbornih lista za koje bi mogli glasati birači u cijeloj EU i kroz koje bi se biralo 28 zastupničkih mjesta iz cijele EU, kao i davanje mogućnosti biračima da navedu koga bi najradije vidjeli na čelu Europske komisije.
Ne žele 'europeizaciju' izbora
Prethodne pokušaje reforme europskih izbornih pravila, koja određuju kako se biraju zastupnici u Europskom parlamentu, srušile su nacionalne vlade država članica, koje ne žele "europeizaciju" izbora.
Najnovije istraživanje, kojeg je provelo švedska vlada za vrijeme njenog nedavno okončanog mandata na mjestu šestomjesečnog rotirajućeg predsjedništva Vijećem, temeljilo se na konkretnim definicijama ili dijelovima predloženih izmjena, na koje su države članice mogle odgovoriti na pet načina - prihvatljivo, za raspravu, neprihvatljivo, zasad nema stava ili nema naznake o stavu.
Ministri EU razgovarali su o rezultatima na sastanku Vijeća za opće poslove održanog krajem lipnja.
Rezultati švedskog istraživanja
Od svih predloženih reformi, članice se najviše protive mogućnosti da građani EU daju pereferencijalne glasove za kandidate za predsjedanje Europskom komisijom. Samo jedna zemlja podupire tu ideju, pet traži daljnju raspravu, a njih 14 je protiv.
Za izbornu listu na razini cijele EU samo tri države su za, sedam želi da se o tome još raspravlja, dok je njih 11 protiv.
Među prijedlozima je i ideja da se snizi dob za birače, no samo sedam zemalja podupire da se starosna dob spusti na 16 godina. Sedam država je kazalo kako žele dodatno razmotriti to pitanje, a 10 je protiv toga. Slični rezultati su dobiveni i u pitanju treba li spustiti dob na 18 godina.
Kad je riječ o uvođenju dopisnog glasanja - između ostalog i za građane, odnosno birače EU koji žive u trećim zemljama, samo je pet država bilo za, šest je reklo da je potrebno još rasprava, a 12 je bilo protiv.
Nešto veća potpora je za prijedlog da se uspostavi jedinstven izborni prag u svim državama, kojim bi se od stranaka ili kandidata tražilo da osvoje najmanje pet posto glasova kako bi ušli u parlament - takvu ideju podržava čak 17 država.
Francuski prijedlog
U reakciji na švedsku anketu, francuska vlada pripremila je "konsolidiranu verziju prijedloga", koju je na uvid dobio Euractiv.
Francuske vlasti u svom prijedlogu kompromisa predlažu dogovor o transnacionalnim listama na način da se glasovi koje osvoje postojeće liste kandidata u nacionalnim izbornim jedinicama koriste za izbor zastupnika u jednoj paneuropskoj izbornoj jedinici.
U francuskom prijedlogu ne spominje se mogućnost da građani navode svoj izbor za predsjednika Europske komisije.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: Most countries hesitant about EU electoral law reform)