Politika

RUSKA IMOVINA U EU: Komisija želi da se 3 milijarde eura godišnjih prinosa od ruske imovine uloži u obnovu Ukrajine

Autor Euractiv/Aurélie Pugnet

Čelnici EU zadužili su u petak 30. lipnja Europsku komisiju da predloži pravne načine za iskorištavanje zamrznute ruske imovine zamrznute u EU za financiranje obnove Ukrajine

epa10260929 A man rides a bicycle past a damaged residential building hit by shelling in North-Saltivka district of Kharkiv, northeastern Ukraine, 23 October 2022, amid Russia's invasion. The Ukrainian army pushed Russian troops from occupied territory in the northeast of the country in counterattacks. Kharkiv and surrounding areas have been the target of heavy shelling since February 2022, when Russian troops entered Ukraine starting a conflict that has provoked destruction and a humanitarian crisis. EPA-EFE/SERGEY KOZLOV
Izvor: SERGEY KOZLOV/EPA

U pokušaju da se nađu načini za pomoć u obnovi Ukrajine, čelnici zemalja članica EU pozvali su da se počne koristiti zamrznuta imovina ruske središnje banke koja se nalazi u EU.

Budući da se takvo što nikada prije nije radilo, stručnjaci za europsko pravo, odvjetnici i ekonomisti rade na razradi opcija i potencijalnih pravnih osnova kako bi se našao neki kreativan način da se prisili Rusiju da plati za štetu koju je prouzročila Ukrajini.

Komisija će "iznijeti svoj prijedlog, a mi ćemo se fokusirati na prinos kojeg ostvaruje zamrznuta imovine ruske središnje banke," izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka u petak.

Tri milijarde eura godišnje

"Prema trenutnim procjenama, taj prinos bi mogao iznositi oko tri milijarde eura godišnje", rekao je novinarima belgijski premijer Alexander De Croo.

Ta procjena proizlazi iz činjenice da je oko 100 milijardi eura Banke Rusije, ruske središnje banke, nakon početka rata zapelo u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear, koja plaća kamatnu stopu Europskoj središnjoj banci (ESB) od tri posto, tvrdi se u diplomatskim krugovima.

Zamrznuta ruska imovina umjesto u Ukrajinu umjesto u ECB

Plan je inzistirati da se taj prinos umjesto u Europsku središnju banku (ECB) preusmjeri u Ukrajinu, doznaje Euractiv, iako se zbog zabrinutosti glede financijske stabilnosti i ravnoteže eurozone još uvijek vodi velika rasprava o tome.

"Moramo održati balans između prisiljavanja Rusije da plati naknadu za štetu koju je učinila, bez da se istovremeno ne ugrožava stabilnost financijskog sustava eurozone," rekao je De Croo novinarima.

Međutim, "tek ostaje za vidjeti kakva će biti pravna osnova za to".

Njemački kancelar Olaf Scholz ima slično mišljenje: "Nismo za ili protiv toga. Nitko se trenutačno ne zalaže za neko vrlo konkretno rješenje", rekao je Scholz, istakavši kako Europska komisija tek treba predstaviti svoj zakonodavni prijedlog.

Budući da ne postoji presedan za uzimanje dobiti koju ostvaruju devizne pričuve strane zemlje, "moramo proučiti i dobro razumjeti mnoge različite pravne i činjenične izazove kako bismo vidjeli što je moguće, a još uvijek nismo potpuno došli do toga."

"To je strašno komplicirano,i nitko u ovom trenutku ne zna odgovore na pitanje što, ako ili kako" to učiniti, rekao je Scholz.

Upravljanje imovinom

Takav plan - da se koristi dobit od ruskih deviznih rezervi - znači da EU ne bi dirala imovinu ruske središnje banke.

Čelnici nisu podržali drugu opciju koju je Komisija predložila prošle godine, prema kojoj bi ona preuzela upravljanje zamrznutom ruskom imovinom kako bi se potencijalno ostvarila dobit iz koje bi se potom financirala obnova Ukrajine.

"Ne možemo dirati imovinu središnje banke, to je njihova imovina. To bi destabiliziralo financijski sustav", pojasnio je De Croo.

Ta opcija je odbačena nakon što su iz ECB-a rekli da je ta ideja "previše rizična" i time uplašili države članice.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU leaders start work on handling Russian frozen assets with caution)