Željana Zovko, hrvatska eurozastupnica i bivša veleposlanica BiH u nizu europskih zemalja i međunarodnih organizacija, izrazila je zadovoljstvo što je u izvješće ugrađen velik broj amandmana koje je podnijela
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u utorak godišnje izvješće o napretku Bosne i Hercegovine.
Kako su priopćili iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu, izvješćem Europski parlament daje preporuke za korake koje bi BiH trebala poduzeti s ciljem napredovanja u procesu pristupanja EU.
Očekuje se da će se zastupnici u Europskom parlamentu o izvješću izjasniti na srpanjskoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Prošla godina najuspješnija na europskom putu BiH
"Uspješno održani izbori u listopadu te formiranje Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH u rekordnom roku poslali su jasan signal Bruxellesu da je zemlja spremna preuzeti odgovornost i dostaviti opipljive rezultate na europskom putu. Napredak je jasno vidljiv i stoga je dodjeljivanje kandidatskog statusa dodatan poticaj BiH za provedbu ustavnih i izbornih reformi", ocijenila je Željana Zovko, hrvatska eurozastupnica iz redova HDZ-a i EPP-a te bivša veleposlanica BiH u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj i nizu međunarodnih institucija.
Zovko je dodala, ističe se u priopćenju, kako je prošla godina bila najuspješnija na europskom putu BiH.
Naime, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU, dok je ranije bila samo potencijalni kandidat. Time je na Zapadnom Balkanu još jedino Kosovo ostalo bez kandidatskog statusa, no Priština je krajem prošle godine podnijela zahtjev za članstvo. Ostale zemlje regije - Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, od ranije imaju status kandidata.
Bruxelles očekuje da Sarajevo ispuni 14 ključnih prioriteta
U institucijama EU očekuju da BiH što prije ispuni uvjete za ulazak u EU. Među njima je 14 ključnih prioriteta Europske komisije i Europskog vijeća.
U njima se, među ostalim, od BiH traži da unaprijedi funkcioniranje svojih institucija kako bi one mogle provoditi pravnu stečevinu EU, kao i da reformira pravosuđe, javnu pravu i izborni okvir. Također, od Sarajeva se traži da ojača nadzor nad granicama radi sprečavanja ilegalnih migracija. U zahtjevima je poseban naglasak na jednakosti i nediskriminaciji svih građana, a osobito ranjivih društvenih skupina.
U ekonomskoj sferi, EU od BiH očekuje da unaprijedi jačanje tržišnoga gospodarstva, ojača borbu protiv korupcije i osigura transparentnost privatizacijskih procesa, kao i da reformira javna poduzeća.
Velik broj amandmana
Zovko je, ističe se u priopćenju, izrazila zadovoljstvo što je u konačni tekst izvješća uključen velik broj amandmana koje je priložila. To se, dodaje se, posebno odnosi na amandmane koji se tiču pojma konstitutivnih naroda, zatim poštivanja ustavne arhitekture zemlje i Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kao i potrebe za provedbom presuda domaćih i međunarodnih sudova.
"Izuzetno je važno za europski put BiH da se riješi anomalija Izbornog zakona radi koje Hrvati već godinama ne mogu birati svoga predstavnika u Predsjedništvo BiH. Zajamčena prava i jednakosti svih konstitutivnih naroda, kao i ostalih građana, su ključni za napredak zemlje u europskim integracijama", zaključila je Zovko.
Za HDZ BiH i Zagreb sporan izbor Komšića u Predsjedništvo BiH
Podsjetimo, izbor Željka Komšića kao predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH, već godinama je predmet žustrih rasprava kako unutar BiH, tako i u odnosima između Sarajeva i Zagreba.
Naime, HDZ BiH, kao i službeni Zagreb, tvrde da je Komšić u Predsjedništvo BiH izabran pretežno glasovima Bošnjaka te da nije izraz volje većine bosanskohercegovačkih Hrvata. S druge strane, u Sarajevu kažu da je Komšić legalno izabran kao predstavnik Hrvata u kolektivnom šefu države te ističu da dolazi iz građanske, a ne nacionalne stranke.
Dodajmo ovome i kako su glasovanju u Europskom parlamentu prisustvovali članovi Mladeži HDZ-a BiH, koje je u posjet Bruxellesu, prema priopćenju Kluba zastupnika EPP-a, pozvala Zovko.