Posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Srbiji nastavak je otopljavanja političkog leda između Zagreba i Beograda, no analitičari kažu da je do dobrih odnosa dviju država još jako dug put
Premijer Andrej Plenković posjetio je u petak Srbiju te se sastao sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić.
Riječ je o uzvratnom posjetu do kojeg je došlo nakon što je Brnabić 30. travnja iznenada posjetila Zagreb. Uz to, radi se o prvom posjetu Plenkovića Srbiji otkako je na premijerskoj poziciji.
Loši odnosi Zagreba i Beograda
Već i taj podatak pokazuje koliko su loši politički odnosi Zagreba i Beograda.
Opterećuju ih neriješena pitanja iz bliže i daljnje prošlosti, ali i sudbina nestalih u Domovinskom ratu, neriješeno pitanje granice na Dunavu i različita orijentacija Hrvatske i Srbije u novoj podjeli karata na europskom i svjetskom političkom stolu do koje je došlo nakon napada Rusije na Ukrajine i uvođenja sankcija Zapada Moskvi.
Naime, Hrvatska je, kao članica Europske unije i NATO-a, odmah osudila rusku agresiju na Ukrajinu te je Moskvi uvela sankcije. Srbija je, s druge strane, poručila da priznaje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, no odbila je Rusiji uvesti sankcije, što je zabrinulo i Bruxelles.
Plenković u Subotici razgovarao s Brnabić
Formalno, Plenković je u posjet Srbiji otišao na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u toj zemlji Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, inače ministra za ljudska i manjinska prava vladi Ane Brnabić.
Povod posjetu Srbiji otvaranje je Hrvatskog doma - Matice u Subotici. U drugom po veličini gradu u Vojvodini Plenković se i sastao s Brnabić te su zajedno otvorili Hrvatski dom - Maticu.
Sa srbijanskom je kolegicom, prema pisanju medija, razgovarao o pitanju nestalih u Domovinskom ratu i procesuiranju ratnih zločina, kao i o neriješenim graničnim sporovima, ali i o jačanju gospodarske suradnje između Hrvatske i Srbije te o putu Srbije prema članstvu u EU.
Prije Subotice, Plenković je posjetio Srijemsku Mitrovicu, gdje se sastao sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom.
Poboljšanje odnosa pokrenule manjine
Odnosi Hrvatske i Srbije ove su godine, nakon dugog niza godina izrazito loših i napetih odnosa, konačno krenuli uzlaznom putanjom. Inicijatori poboljšanja odnosa bili su predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji.
Neslužbeno, u diplomatskim se krugovima može čuti kako u otopljavanju odnosa Zagreba i Beograda treba tražiti otiske prstiju američke i europske diplomacije, kojima je u cilj otrgnuti Beograd iz ruske sfere utjecaja i čvrsto ga usmjeriti na put prema članstvu u EU.
Dio javnosti u Hrvatskoj smatra da je do otopljavanja trebalo doći i ranije, ali dio se protivi
U svakom slučaju, može se reći da je najprije posjet Brnabić Zagrebu, a potom i Plenkovića Srijemskoj Mitrovici i Subotici, pokazatelj da odnosi dviju država polako idu uzlaznom putanjom. Ipak, stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao upozoravaju da je put do pune normalizacije odnosa Hrvatske i Srbije još jako dug i posut kamenjem, a možda i trnjem.
Uz to, hrvatska politička elita, pa tako i javnost, ne gledaju istim očima na novi pokušaj otopljavanja odnosa Hrvatske i Srbije. Dok jedni, naime, smatraju da je do toga trebalo i ranije doći, drugi upozoravaju da u odnosima snaga kakvi vladaju na srbijanskoj političkoj sceni Hrvatska ne može za sebe izvući ništa konkretno.
'Hrvatska bi mogla pomoći u smirivanju napetosti između Beograda i Prištine'
Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i politički analitičar Božo Kovačević upozorava da ključnu riječ u srbijanskoj politici u stvarnosti igra predsjednik Aleksandar Vučić, a ne premijerka Brnabić. Stoga, kaže Kovačević, ne treba imati prevelika očekivanja od Plenkovićeva susreta s Brnabić.
Ipak, napominje, Zagreb bi otopljavanje odnosa dviju država trebao iskoristiti da se profilira kao svojevrsna poveznica Bruxellesa, odnosno EU, prema Zapadnom Balkanu. To je zadaća koju sada preuzima Mađarska Viktora Orbana, a još od ranije je obavlja Slovenija, čija nova predsjednica Nataša Pirc Musar obilazi balkanske metropole.
Hrvatska bi, dodaje Kovačević, mogla biti, u određenom smislu, posrednik između Beograda i Prištine i tako pomoći rješavanju stanja na Kosovu koje je svako malo na rubu izbijanja novog rata.
"Bilo bi dobro da Hrvatska pozove u posjet kosovskog premijera Albina Kurtija i upozna ga s Erdutskim sporazumom, kao i s pravima srpske manjine u Hrvatskoj. To bi moglo pridonijeti smirivanju napetosti u odnosima između Srbije i Kosova“, ističe Kovačević za Euractiv.
U osnovi, dodaje, takav bi pristup za Zagreb značio zauzimanje aktivnije pozicije prema Balkanu.
S obzirom na to da Hrvatska zemlje Zapadnog Balkana pozna jako dobro, Zagreb bi imao dobru priliku da postane poveznica EU s europskim jugoistokom. Tu ulogu nesumnjivo odigrao bolje od Budimpešte, a možda i od Ljubljane.
'Kakva je korist od posjeta Plenkovića Srbiji za Hrvatsku?'
No, bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor kaže kako ne vidi kakve će konkretne koristi Hrvatska imati od Plenkovićeva posjeta Srbiji.
"Svaki posjet nekom susjedu ili bilo kojoj drugoj državi mora imati za cilj neku dobrobit za vlastitu državu, odnosno za Hrvatsku. U pripremi susreta se nastoji zatvoriti ili dovesti pred zatvaranje barem jedno otvoreno pitanje. To se, međutim, neće dogoditi. Stoga ne vidim koje dobrobiti za Hrvatsku proizlazile iz ovog posjeta", upozorava Kosor za Euractiv.
Smatra da su odnosi Hrvatske i Srbije loši prvenstveno zbog srbijanske političke elite. Uz to, sastanak s premijerkom Brnabić, koja je bliska suradnica Vučića, može samo pomoći "glancanju lažnog političkog lica" srbijanskog predsjednika, i to u trenutku kada se suočava s prosvjedima značajnog dijela srbijanske javnosti i pritiscima da uvede sankcije Rusiji, ocjenjuje Kosor.
Bivša hrvatska premijerka upozorava i da je retorika koja prema Hrvatskoj dolazi od vlasti u Beogradu daleko od pomirljive. Upozorava da u Beogradu tvrde kako je akcija Oluja 1995. godine, kojom je završen Domovinski rat, bila etničko čišćenje. Uz to, dodaje, Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) podržavaju i ljudi koje je Haški sud osudio za ratne zločine, poput Veselina Šljivančanina.
"HDZ se nije ispravno postavio kada se SNS primalo u redove europskih pučana, a ni Hrvatska se nije ispravno postavila kada su otvarani pregovori o ulasku Srbije u EU. Mi smo se itekako trebali pomučiti da bismo u vrijeme naših pregovora ispunili uvjete iz Poglavlja 23, koje se bavi pravosuđem, morali smo dokazati da surađujemo s Haškim sudom. I Hrvatska je od Srbije trebala tražiti da ispuni sve uvjete u Poglavlju 23", zaključuje Kosor.
To se, napominje, ponajprije odnosi na otvaranje arhiva bivše JNA kako bi se utvrdila sudbina nestalih u Domovinskom ratu.
Ovako, smatra Kosor, jedinu korist od Plenkovićeva posjeta Srbiji imat će elite u tijelima EU koje će pljeskati formalnom otopljavanju odnosa između Zagreba i Beograda, iako će se stvarni problemi u odnosima dviju država samo pomesti pod tepih.