Nedavno izglasanu odluku Europskog parlamenta o povećanju broja zastupnika najvjerojatnije će odbaciti ministri članica EU pa je izgledan status quo
Nakon što je prošao težak put unutar samog Europskog parlamenta, odluka o izmjeni dodjele mjesta državama članicama sada je u rukama Europskog vijeća i očekuje se da će se o njoj raspravljati u narednih nekoliko tjedana.
Kako bi se ispravno primijenilo načelo degresivne proporcionalnosti ugrađeno u ugovore Europske unije, zastupnici u Stasbourgu predložili su da u novom sazivu još dva mjesta dobiju Španjolska (koja sada ima 59 zastupnika) i Nizozemska (29), dok bi po jedno dodatno mjesto dobile Austrija (19), Danska (14), Finska (14), Irska (13), Latvija (8), Slovačka (14) i Slovenija (8).
Time bi se saziv povećao za 11 zastupnika, sa sadašnjih 705 na 716.
'Vrlo osjetljivo pitanje'
Međutim, umjesto da se slože s prijedlogom Europskog parlamenta, raspodjela mjesta pokazala se kao "vrlo osjetljivo pitanje" zbog "različitih mišljenja" zemalja članica, kazao je za Euractiv neimenovani dužnosnik EU.
Na primjer, dok Francuska i Belgija inzistiraju na dodjeli četiri odnosno dva dodatna mjesta, što nije završilo u konačnom prijedlogu parlamentaraca, Nizozemci i Nijemci protive se proširenju parlamenta i umjesto toga predlažu preraspodjelu ili smanjenje broja mjesta kako bi se na taj način zadržalo načelo degresivne proporcionalnosti.
U slučaju Njemačke, gdje je vladajuća koalicija nedavno progurala zakon za smanjenje zastupničkih mjesta u Bundestagu za 106 sa sadašnjih 736, dodatni razlog za zadržavanje postojećeg stanja je i to što Njemačka u Strasbourgu već ima najveći mogući blok zastupnika.
Budući da se stajališta članica toliko razlikuju i imajući u vidu da je za ovakvu odluku potrebno donijeti jednoglasnu odluku, čini se da će Vijeće EU teško postići svoj cilja i dogovoriti kompromisno rješenje prije ljetne stanke, što bi članicama onda dalo dovoljno vremena da se pripreme za europske izbore po novim pravilima zakazane za 6. i 9. lipnja 2024.
Zbog hitnosti predmeta Vijeće će pokušati doći do dogovora pisanim putem, umjesto uobičajenih redovnih sastanaka uživo.
Status quo
S obzirom na različita stajališta i potrebu da se donese jednoglasna odluka, najvjerojatniji scenarij je onaj kojeg je jedan diplomat EU-a opisao kao "početno stanje".
Ako se ne postigne dogovor, kao što se dogodilo s datumom za europske izbora, broj zastupničkih mjesta u parlamentu zadržao bi se na 705, bez ikakvih novih preraspodjela, što bi onda narušilo načelo regresivne proporcionalnosti ugrađeno u ugovore EU, jer ga trenutačna raspodjela zastupničkih mjesta ne slijedi.
Drugi prijedlog, kojim bi se zadržalo 705 mjesta, ali bi se kvote pravilnije preraspodijelile, također se čini malo vjerojatnim, jer bi time stvorio "pobjednike" i "gubitnike", što znači da bi bilo jako teško postići jednoglasno slaganje.
Najmanje šanse ima opcija smanjenja ili dodavanja novih zastupničkih mjesta.
S jedne strane, smanjenje broja zastupničkih mjesta značilo bi smanjenje broja i utjecaja u parlamentu nekih zemalja, što bi bio težak zalogaj za njihove političare. S druge strane, povećanje delegacija nekih zemalja omogućilo bi drugim zemljama da također traže više predstavnika - kao što to već čine Francuska i Belgija – čemu bi se usprotivile euroskeptične vlade.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Parliament seat allocation puzzle faces deadlock)