Politika

PRIPREME ZA IZBORE 2024: Europski parlament potrošit će 37 milijuna eura na poticanje glasača da izađu na birališta

Autor Euractiv/Max Griera

Komunikacijska strategija parlamenta za europske izbore 2024. oslanjat će se na mrežu medija i organizacija civilnog društva, s proračunom od 37 milijuna eura, odnosno 0,08 eura po građaninu EU

epa07602554 A voter casts his ballot at a polling station during the European elections in Rome, Italy, 26 May 2019. The European Parliament election is being held by member countries of the European Union (EU) from 23 to 26 May 2019. EPA-EFE/MASSIMO PERCOSSI
Izvor: MASSIMO PERCOSSI/ANSA

Radi se o "kikiriki iznosu" u usporedbi s proračunima drugih institucija i vlada, rekao je za Euractiv glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch.

"Budući da moramo biti oprezni glede trošenja novca poreznih obveznika, Europski parlament svoju kampanju će graditi oko 'stvaranja vala' kojeg će podržati i održavati 'unutarnja i vanjska mreža'", rekao je Duch i dodao da će fokus biti na mobiliziranju birača koji inače ne glasaju ili koji će ovaj put glasati prvi put.

"Naša strategija ne bavi se samo pitanjem što ćemo raditi, već i pitanjem kako možemo pomoći drugim ljudima, počevši od medija, nevladinih udruga, tvrtki i pojedinaca," dodao je.

Platforma Together.eu

Iznos od osam milijuna eura namijenjen je za bespovratna sredstva za financiranje medijskih kompanija za promicanje europskih izbora i rada parlamenta. Dodatnih 3,9 milijuna eura bit će dostupno organizacijama civilnog društva i "nositeljima promjena" s ciljem "većeg nestranačkog građanskog angažmana europskih građana i organizacija, u promicanju važnosti glasanja."

Parlament će koristiti i platformu nazvanu Together.eu, te će preko ureda za vezu Europskog parlamenta (EPLOT-ova) uključiti tisuće dionika diljem EU.

"Svi ti saveznici aktivirat će se u koordinaciji s Europskim parlamentom", kazao je Duch, dodavši kako će koristiti svoju mrežu dionika, kao i dopisnike u Bruxellesu, medije u državama članicama EU i nacionalne vlade kako bi komunicirali o radu i učinku Europskog parlamenta te projicirali "važnost europskih izbora".

Sve veći značaj Europskog parlamenta 

Duch očekuje da će sve veća važnost Europske unije posljednjih godina, uslijed pandemije Covida-19, sredstava iz NextGeneration fondova, te zajedničkom europskom reakcijom protiv ruskog rata u Ukrajini povećati odaziv na predstojeće izbore u lipnju 2024..

"Budući da je Europska unija sada na naslovnicama mnogih novina gotovo svaki dan... logično je zaključiti kako će više ljudi biti zainteresirano za glasanje na europskim izborima", kazao je.

Parlament trenutano "gradi mrežu" i dodjeljuje bespovratna sredstva, te neće još krenuti s pokretanjem i koordinacijom komunikacijskih aktivnosti širom EU prije siječnja 2024. godine.

Katargate i slučajevi zlostavljanja

Upitan o utjecaju korupcijskog skandala Katargate i slučajeva zlostavljanja na ugled Europskog parlamenta i izbore, Duch tvrdi kako je uvjeren da ti slučajevi neće imati loš utjecaj na izbore, pozvavši se na nedavne rezultate istraživanja Eurobarometra po kojem "do 67 posto" građana namjerava izaći na izbore.

"Uvjeren sam da će, kada dođe do izbora, parlament moći kazati javnosti da iako je bilo slučajeva korupcije, tu situaciju smo shvatili vrlo ozbiljno i usvojili smo prilično dugačak popis mjera kako bismo bili sigurni da se to neće ponoviti - ili da ako se opet dogodi, da možemo odmah reagirati," kazao je Duch.

Predsjednica parlamenta Roberta Metsola "prilično je svjesna kako je [provođenje reformi] važno za imidž Europskog parlamenta", zaključuje Duch.

Kronično slaba izlaznost

Na prošlim europskim izborima u svibnju 2019. godine glasalo je 198,3 milijuna Europljana, uz izlaznost od 50,66 posto, najvećom od 1994. godine i oko osam postotnih bodova većom nego na prethodnim izborima 2014.

U Hrvatskoj je izlaznost 2019. bila tek 28,95 posto što je svrstava u skupinu zemalja s najnižom stopom zainteresiranosti građana za europske izbore u cijeloj EU, uz bok Češkoj (28,7 posto) i Sloveniji (28,9 posto), i iza rekordno niskog rezultata Slovačke (22,7 posto).

U Hrvatskoj je tako za 12 zastupnika u Strasbourgu u svibnju 2019. glasalo 1,1 milijun građana, gotovo dvostruko manje nego što je krajem te godine glasalo na predsjedničkim izborima i za trećinu manje od 1,7 milijuna birača na parlamentarnim izborima u srpnju 2020.

Ukupno je u 14 država EU izlaznost 2019. bila niža od 50 posto. S druge strane, najveća izlaznost je bila u Belgiji (88,47 posto), Luksemburgu (84,24 posto) i na Malti (72,70 posto).