Sigurnost Europe bit će dominantna tema na summitu europskih lidera u Moldaviji u četvrtak, 1. lipnja, na skupu koji bi trebao demonstrirati diplomatsku silu u odnosu na Rusiju
Europska politička zajednica, koja okuplja 27 članica EU i ostale europske države, ali bez Rusije i Bjelorusije, odabrala je Moldaviju, zemlju susjednu Ukrajini, kao mjesto za održavanje njihovog drugog okupljanja.
No, stroge mjere osiguranja i nebo koje štite zrakoplovi AWACS NATO saveza, summit također ukazuje na ranjivost Moldavije.
Dvorac u vinogradarskoj regiji blizu granice s Ukrajinom
Za mjesto skupa odabran je dvorac smješten duboko u vinogradarskoj regiji Moldavije, ali tek 20 kilometara od ukrajinske granice. Summit će također poslužiti i za pružanje podrške zemlji koja je stekla status kandidata za članstvo u EU zajedno s Ukrajinom tek nakon što je Rusija pokrenula invaziju u veljači 2022.
Rat je doveo do vala ukrajinskih izbjeglica koji su pristigli u Moldaviju, što je opteretilo tamošnju ekonomiju, jednu od najslabijih u Europi. A od početka invazije prije 15 mjeseci, u Moldaviji su nekoliko puta nađeni ostaci projektila koji u Ukrajini koriste zaraćene strane.
Iz NATO saveza su poručili da će njihovi nadzorni zrakoplovi AWACS motriti nebo iznad mjesta na kojem se održava summit sve do petka.
"NATO-ovi avioni AWACS mogu detektirati zrakoplove, projektile i bespilotne letjelice na udaljenosti od više stotine kilometara, što ih čini važnim sredstvom za rano upozoravanje", rekla je glasnogovornica NATO saveza Oana Lungescu.
Fokus na Moldaviji
Na lokaciji koja je manje od sat vremena vožnje od proruske separatističke moldavske regije Transnistrije (Pridnjestrovlja) i ne mnogo dalje od ratom razorene Ukrajine, sama činjenica da skupu nazoči toliko lidera šalje jasnu poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Domaćn summita, moldavska predsjednica Maia Sandu, izjavila je u srijedu da će sastanak koji organizira njezina zemlja poslati "snažnu poruku mira" i osudu ruske invazije na susjednu Ukrajinu.
Ovaj drugi sastanak Europske političke zajednice bit će i "dokaz sve većeg jedinstva na europskom kontinentu", rekla je Sandu novinarima u prijestolnici Kišinjevu, na konferenciji za medije uz predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.
"Ovaj događaj snažno potvrđuje našu nepokolebljivu predanost miru, čvrstu osudu ruske invazije, trajnu solidarnost s Ukrajinom i demonstrira podršku Moldaviji", rekla je Sandu.
Moldavija odabrala EU
Početkom ove godine, prozapadna moldavska vlada optužila je Moskvu za planiranje državnog udara. Rusija ima stalno smještene vojnike u Transnistriji još od vremena raspada SSSR-a. Kijev stoga strahuje da bi regija mogla poslužiti kao odskočna daska za nove napade na Ukrajinu.
Moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu rekao je uoči summita da je Rusija učinila sve što je mogla u posljednjih 30 godina kako bi podržala separatizam u Transnistriji, i pritom ilegalno nastavila tamo držati svoje vojnike i nametati embargo na moldavski izvoz.
"Ali ti postupci i ruska politika prema Moldaviji su propale - Moldavija je odabrala put integracije u EU", zaključio je Popescu.
Sigurnost u središtu pažnje
S obzirom na broj lidera i veličinu delegacija, vrlo malo vremena u rasporedu je izdvojeno za opće razgovore, iako se diplomati nadaju da će se na bilateralnim sastancima rješavati neka praktična pitanja.
Neočekivani gost u Kišinjevu mogao bi biti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je dobio pozivnicu, ali čiji se putni planovi nikad ne objavljuju iz sigurnosnih razloga.
Sastanak Europske političke zajednice održava se u isto vrijeme dok se ministri vanjskih poslova NATO saveza, uključujući i američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, sastaju u Oslu, na razgovorima o planovima za sljedeći redovan summit NATO saveza.
Na NATO summitu u Vilniusu 11. srpnja raspravljat će se o tome koliko formalno treba biti obećanje Kijevu u vezi s tim kako i kada se može učlaniti u NATO, a u međuvremenu Europa razgovara o sigurnosnim jamstvima koje bi Ukrajina i druge zemlje koje graniče s Rusijom mogle od nje dobiti.
Za razliku od Ukrajine, Moldavija nije izrazila želju za članstvom u NATO savezu.
Dan prije summita u Kišinjevu, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da NATO saveznici trebaju smisliti način kako ponuditi "opipljiva i vjerodostojna sigurnosna jamstva Ukrajini" dok je pitanje njenog članstva u EU i NATO savezu stavljeno na čekanje.
Britanski premijer Rishi Sunak, čija zemlja je napustila EU, ali je ostala članica NATO saveza, rekao je da "Putinovo potpuno preziranje suverenosti drugih zemalja" pokazuje potrebu za jedinstvom.
"Ne možemo rješavati ove probleme bez bliske suradnje europskih vlada i institucija", rekao je Sunak.
Bilateralni sastanci
Očkuje se i da će Macron i njemački kancelar Olaf Scholz posredovati na sastanku između premijera Armenije Nikola Pashinyana i predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva.
Erevan i Baku već desetljećima vode borbe oko spornog teritorija Gorskog Karabaha, ali su obje strane pozvana na sastanak Europske političke zajednice jer Washington i Bruxelles žele da se sklopi mirnovni sporazum.
Na dnevnom redu bit će i diplomatski napori u vezi s krizom između Srbije i Kosova, s pritiskom na čelnike Prištine i Beograda da smanje napetosti i sastanu se bilateralno na marginama summita.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, šef države članice NATO saveza koji je nedavno osvojio novi mandat, neće biti na summitu jer se bavi pripremanjem inauguracije.
Podrška EU
Sandu je rekla da njezina zemlja također planira iskoristiti summit kako bi objasnila već provedene reforme i uvjerila europske lidere da što prije otvore pregovore o pristupanju njene zemlje Europskoj uniji.
Von der Leyen je rekla da Moldavija ostvaruje "jasan napredak" u svojoj težnji za članstvom u EU". Zapanjujuće je vidjeti da unatoč svim pritiscima, Moldavija brzo napreduje, i to vrlo kvalitetno", rekla je Von der Leyen.
Dodala je da će EU "značajno povećati" svoju delegaciju u Kišinjevu kako bi podržala daljnje reforme.
Na odvojenom događaju, šef europske diplomacije Josep Borrell, zajedno s moldavskim kolegom Popescuom i moldavskom ministricom unutarnjih poslova Anom Revenco, službeno je pokrenuo civilnu partnersku misiju EU (EUPM) u toj zemlji, što bi trebalo pomoći Kišinjevu u sprečavanju stranog uplitanja i hibridnih prijetnji.
Očekuje se da će u sljedećih nekoliko tjedana misija povećati broj osoblja s početnih 15 na 30.
"Znamo da Rusija nije zadovoljna Moldavijom i zato pokušavamo pružiti podršku, i to putem ove civilne misije, kao i slanjem neubojitih sredstava vašim oružanim snagama", rekao je Borrell u Kišinjevu.
"Među njima su i radari koji mogu pažljivo pratiti što se događa na nebu i detektirati bilo kakav pokušaj napada na vas", dodao je Borrell.
EU je u utorak uvela i prvi paket sankcija protiv sedam pojedinaca iz Moldavije zbog, kako kažu, "aktivnosti koje su destabilizirale i narušile teritorijalni integritet zemlje".
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: In Moldova, Europe’s leaders strive to send message of unity towards Russia)