Hrvatska je u proteklih 31 godinu bila članica svih najvažnijih tijela i organa Ujedinjenih naroda, uključujući nestalnu članicu Vijeća sigurnosti i Vijeća za ljudska prava, predsjedava Komisijom za izgradnju mira
Na današnji dan prije 31 godinu, 22. svibnja 1992. godine Hrvatska je postala članica organizacije Ujedinjenih naroda, što se smatra vrhuncem procesa međunarodnog priznanja i krunom hrvatske samostalnosti i državnosti.
U protekla tri desetljeća Hrvatska je bila i ostaje predana održavanju međunarodnog poretka utemeljenog na Povelji UN-a i međunarodnom pravu. Kao aktivan čimbenik globalnog mira i sigurnosti, dala je doprinos mirovnim misijama i operacijama UN-a diljem svijeta, u kojima su sudjelovali pripadnici hrvatskih oružanih snaga, policije i diplomacije, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u današnjem priopćenju.
"Hrvatska čvrsto podupire multilateralizam kao ključan oblik globalne suradnje s uređenim međunarodnim odnosima između država te poretkom uspostavljenom na međusobnom uvažavanju i poštivanju temeljnih načela i vrijednosti na kojima su utemeljeni Ujedinjeni narodi – međunarodnom pravu, miru, sigurnosti, vladavini prava te zaštiti ljudskih prava i sloboda“, dodaje se u priopćenju.
Naglasili su da u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, zaštita tih načela ostaje ključna i trajna zadaća međunarodne zajednice.
Pružateljica razvojne i humanitarne pomoći
Kao mlada država, Hrvatska je relativno brzo uspjela osigurati svoje sudjelovanje u radu svih najvažnijih tijela i organa Ujedinjenih naroda, od nestalne članice Vijeća sigurnosti, članice Gospodarskog i socijalnog vijeća, Vijeća za ljudska prava, Komisije za izgradnju mira te brojnih drugih tijela.
Postala je pružateljica razvojne i humanitarne pomoći, a kao država članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza aktivno sudjeluje u mnogobrojnim inicijativama i reformskim procesima na globalnoj razini.
Aktualna je članica Gospodarskog i socijalnog vijeća za razdoblje od 2022. do 2024. godine te Komisije za izgradnju mira za razdoblje od 2023. do 2024. godine, kojom ujedno i predsjedava tijekom ove godine.
Kao predsjedavajuća država UN-ove Komisije za izgradnju mira u 2023. godini, Hrvatska je fokus stavila na prevenciju, otpornost i bolju povezanost mira i sigurnosti, humanitarne pomoći i održivog razvoja, kao i na pitanja vladavine mira, pravde, jačanja institucija i ljudskih prava, učinkovitog i adekvatnog financiranja izgradnje mira, te intenziviranja razmjene s glavnim tijelima organizacije, navodi još hrvatska diplomacija.
Uskoro nova kandidatura za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti
Hrvatsko predsjedanje Komisijom događa se u vrijeme kada se u okviru Organizacije formiraju prijedlozi konkretnih politika uoči Samita budućnosti (Summit for the Future), koji će se održati 2024. godine i do kada će se razraditi i utjeloviti nova vizija Naše zajedničke agende (Our Common Agenda), koja naglašava potrebu za uključivim, umreženim i učinkovitim multilateralizmom.
U tom kontekstu, Hrvatska kroz svoje predsjedanje aktivno podupire oživotvorenje politika kako bi se svijet približio miru, sigurnosti i blagostanju, te kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva održivog razvoja i učinkovito suočilo s izazovima klimatskih promjena.
Hrvatski stručnjaci uključeni su također u rad Odbora za kontribucije i UN-ovog Pododbora za prevenciju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja.
Republika Hrvatska je u sljedećem razdoblju istaknula kandidature za ponovnim članstvom u Komisiji za izgradnju mira (2026. – 2027.), Vijeću sigurnosti (2030. – 2031.) i Vijeću za ljudska prava (2032. – 2034.) te će nastaviti jačati svoju međunarodnu prisutnost i ugled u ovoj krovnoj svjetskoj organizaciji, najavili su iz sjedišta hrvatske diplomacije.