Skupina stručnjaka iz londonskog EIU-a analizirala je globalne rizike u ovoj godini, a njihovi zaključci, upozoravaju analitičari, izazov su i za Hrvatsku, posebno za njen turizam
Geopolitičke napetosti, koje su izazvali ruska invazija na Ukrajinu i "razvod" Zapada i Rusije, i ove će godine dominirati političkim krajolikom svijeta. No, rizici rastu diljem svijeta pa tako i na europskom jugoistoku.
Pokazuje to novi semafor rizika The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezanih uz poznati londonski tjednik The Economist.
I Srbija među zemljama u kojima ove godine raste rizik
Prema njihovoj novoj analizi, naime, i pojedine zemlje u okruženju Hrvatske u 2023. godini suočavaju se sa značajnim rastom rizika. Među njima se u izvješću analitičara iz Londona, nazvanom "Scenariji glavnih globalnih rizika", na Starom kontinentu izdvaja Srbija.
Samo izvješće ne otkriva zašto se naš istočni susjed u ovoj godini suočava s rastom rizika.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je ocjena o rastu rizika u Srbiji realna. Na takav zaključak upućuje niz događaja - od zategnutih odnosa Beograda i Prištine, preko masovnih ubojstava u Beogradu i Mladenovcu i prikupljanja nelegalnog oružja koje je uslijedilo, a koje je pokazalo da u Srbiji postoji pravi arsenal neprijavljenog oružja, pa do masovnih prosvjeda koji se posljednjih dana događaju u srbijanskoj prijestolnici, a koji pokazuju da značajan dio populacije nije zadovoljan aktualnom vlašću.
Uz to, Srbija se nalazi pod pritiskom Europske unije da uvede sankcije Rusiji, što su vlasti u Beogradu dosad odbijale učiniti.
'Srbijansko društvo kuha'
"U Srbiji je sada vrlo turbulentno. Srbijansko društvo polako 'kuha' pa bi tamo moglo bi doći do većih poremećaja", kaže za Euractiv stručnjak za sigurnost i predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec.
Dodaje kako su "vremena revolucija prošla", ali upozorava da bi se Srbija mogla suočiti s nasilnim prosvjedima i strukturnim nasiljem. Nešto slično se, uostalom, nedavno dogodilo u Francuskoj, iako je tamo povod bio znatno benigniji - mirovinska reforma.
Rizično i u BiH
Iako izvješće EIU-a posebno ne apostrofira Bosnu i Hercegovinu, naš sugovornik kaže da je također riječ o zemlji visokog rizika.
"U BiH rat nije završen nego je samo zaustavljen, a tenzije su ostale", ocjenjuje Ogorec.
Dodaje kako je posljedica toga da je BiH, s kojom Hrvatska ima više od tisuću kilometara granice, i dalje nefunkcionalna država.
Opasnost za hrvatski turizam
Nestabilnost u okruženju velik je izazov i za Hrvatsku, što se vidi i po zemljovidu rizika koji je objavio EIU. Po njemu se, inače, i naša zemlja u ovoj godini suočava s blagim rastom rizika.
Naime, podsjeća Ogorec, Hrvatska u velikoj mjeri ovisi o turizmu, a upravo turizam jako ovisi o sigurnosnoj situaciji.
To se, primjerice, vidjelo 1999. godine, kada je NATO bombardirao tadašnju SR Jugoslaviju, federaciju koju su činile Srbija i Crna Gora. Iako Hrvatska nije imala ništa s ratom koji se vodio zbog Kosova, hrvatski je turizam itekako osjetio posljedice sukoba između Beograda i NATO-a.
Rezultat toga bio je i pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,7 posto u 1999. godini, kako to pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je bila i prva recesija u modernoj hrvatskoj povijesti, iako kratkotrajna i neusporediva s onom u kojoj smo bili od 2009. do 2014. godine.
"Čim imate problem u neposrednom susjedstvu, to je onda problem i za nas. Na sigurnosne je probleme posebno osjetljiv turizam, a znamo koliko je on značajan za naše gospodarstvo. Ako bi se, dakle, turizam suočio s problemima, to bi onda bio problem za zemlju u cjelini, jer od turizma u velikoj mjeri živimo", upozorava Ogorec.
Tajvan kao potencijalni okidač globalnih problema
Naravno, analitičari EIU-a samo se marginalno bave prostorom jugoistočne Europe. Glavne geopolitičke izazove u svijetu vide u ratu u Ukrajini, za kojeg kažu da je neizvjesno kada će završiti, ali i u sve napetijim odnosima Kine i SAD-a, posebno oko Tajvana.
Uostalom, na ljeto prošle godine Peking i Washington našli su se na rubu sukoba upravo zbog neriješenog statusa Tajvana, kojeg Kina smatra svojom odmetnutom pokrajinom, dok je za SAD, iako ni Washington službeno ne priznaje Tajvan, sporni otok jedan od ključnih američkih saveznika na Dalekom istoku.
"Tajvan će se kao problem tek pojaviti. Za sada je taj problem stopiran", zaključuje Ogorec.
Nova utrka u naoružavanju
Rezultat tako napetih odnosa u svijetu je i nova utrka u naoružavanju. Nakon što je Moskva u veljači izašla iz ranijeg nuklearnog sporazuma s Washingtonom, utrka u naoružavanju dobiva nove, znatno opasnije, nuklearne obrise, ocjenjuju u Londonu.
Kada se sve zbroji i oduzme, analitičari EIU-a zaključuju da su rizici u ovoj godini porasli u 31, a smanjili se u 49 zemalja.
No, zaoštravanje odnosa Rusije i Kine, s jedne strane, i Zapada, s druge strane, dodatno elektrizira ionako napetu situaciju u svijetu. Ne treba se stoga čuditi što stručnjaci kažu kako perspektive za ovu godinu, a vrlo vjerojatno i za sljedeće, nisu nimalo ružičaste.