Samo globalni pristup, utemeljen na učinkovitom multilateralizmu, može odgovoriti na današnje složene izazove, smatra čelnik Europskog vijeća Michel, na summitu i ukrajinski predsjednik Zelenski
Sastanak na vrhu sedam gospodarskih najrazvijenih država svijeta (G7) počinje danas u Hirošimi u Japanu, koji ove godine predsjedava skupinom. Čelnici iz Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Europske unije raspravljat će o brojnim temama, ali u fokusu su Ukrajina i indopacifička regija.
Punopravna članica skupine je Europska unija, koju će u Hirošimi predstavljati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Protiv nuklearnih prijetnji i pokušaja rušenja međunarodnog poretka
Summit u Hirošimi prilika je za čelnike G7 da pokažu svoju snažnu odlučnost u održavanju međunarodnog poretka temeljenog na vladavini prava i da ojačaju svoj doseg prema globalnom jugu, ocjenjuju u Europskoj komisiji.
“Deglobalizacija. Dok je svijet pogođen vrtlogom globalnih kriza, sve češće čujemo ovaj izraz za opisivanje trenda u današnjem svijetu. Moramo se oduprijeti ovom trendu. Više deglobaliziran, manje multilateralan svijet neće učiniti svijet sigurnijim i prosperitetnijim. To će ga učiniti opasnijim, slomljenijim. Samo globalni pristup, utemeljen na učinkovitom multilateralizmu, može odgovoriti na današnje složene izazove“, objavio je svoje razmišljanje Michel uoči summita u Hirošimi u članku “Jači zajedno za opće dobro“.
Trebalo bi se razgovarati i o sankcijama protiv trgovine ruskim dijamantima, jer Unija smatra da treba ograničiti ruski izvoz u tom sektoru.
G7 je važan partner za Europsku uniju jer poziva Rusiju na odgovornost zbog agresije na Ukrajinu, a očekuje se da će i u Japanu nastaviti igrati važnu ulogu po tom pitanju.
Domaćin summita Japan je naglasio kako u Hirošimi žele pokazati snažnu odlučnost G7 da kategorički odbaci rješavanje sukoba vojnim putem, a posebice bilo kakve prijetnje uporabom nuklearnog oružja, koje stižu iz Rusije i Sjeverne Koreje, kao i pokušaje rušenja međunarodnog poretka.
„Međunarodna zajednica sada je na povijesnoj prekretnici, nakon što je iskusila pandemiju COVID-19 i suočena s agresijom Rusije na Ukrajinu, koja je uzdrmala same temelje međunarodnog poretka“, kazao je nekoliko dana prije summita japanski premijer Fumio Kishida, koji je podrijetlom iz Hirošime, grada koji je SAD 6. kolovoza 1945. sravnio sa zemljom nakon što je bacio prvu atomsku bombu. Živote je izgubilo oko 140.000 ljudi.
Pitanja Ukrajine i Tajvana su povezana
Fushida smatra da godina predsjedanja G7 Japanu također služi kao prilika da skrene pozornost mlađih generacija na globalna pitanja i potakne ih na djelovanje.
No, Japanu će sastanak svakako biti prigoda da ohrabri države članice da se fokusiraju i na indopacifičku regiju te da krizu u Ukrajini sagledaju kao globalnu, a ne samo kao pitanje europske sigurnosti.
U Tokiju smatraju da se o sigurnosti Europe i indopacifičke regije ne može se razgovarati odvojeno. Naime, mnogi Japanci vide rusku invaziju kao upozorenje zbog kineskih prijetnji Tajvanu te žele dobiti potporu Zapada za neriješena pitanja u istočnoj Aziji. To je jedan od razloga zbog koji Japan snažno podupire Ukrajinu.
Stiže BIden, kao i čelnici više azijskih država
Uoči summita je u četvrtak u Japan stigao i američki predsjednik Joe Biden, koji se potom susreo s Kishidom. Razgovarali su o ubrzanom jačanju bilateralne suradnje dviju države i to ne samo na području zajedničke sigurnosti.
Bijela kuća je uoči summita objavila da će čelnici G7 raspravljati o “nizu najhitnijih globalnih pitanja”, o potpori te skupine Ukrajini te prehrambenoj i klimatskoj krizi.
Biden bi se u Japanu trebao sresti i s čelnicima skupine Quad, nakon što je zbog krize koja se razvija oko gornje granice duga SAD-a odgodio planove za posjetu Papui Novoj Gvineji i Australiji, a upravo u Sydneyu je trebao biti summit Quada, Australije, SAD-a, Indije i Japana, javio je Reuters.
Invazija na Ukrajinu dominirat će u raspravama, s naglaskom na stanje na bojištu, najavio je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u četvrtak, kada su prvi čelnici već počeli stizati u Hirošimu.
Dodao je da će se na samitu također govoriti i o borbi protiv zaobilaženja sankcija, što predsjedniku Vladimiru Putinu omogućuje nastavak financiranja ruske vojske za rat u Ukrajini.
Na summitu će osobno sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što je bilo najavljeno da će se sudionicima obratiti samo video vezom, potvrdili su danas u Kijevu.
Prema službenim najavama glavna pitanja o kojima će se raspravljati tijekom osam radnih sastanaka u Hirošimi su sigurnost Europe s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, kao i sigurnost indopacificičke regije u kojoj je Kina sve prodornija.
Usuglastiti stavove o odnosima s Kinom
Čelnici G7 će razgovarati i o angažmanu s međunarodnim partnerima, kontroli nuklearnog oružja, ekonomskoj otpornost i sigurnost te klimi, energetici i okolišu kao i o hrani, zdravlju i razvoju.
Očekuje se da će veliki dio trodnevnog summita biti posvećen odnosima s Kinom, pogotovo mjerama zaštite protiv mogućih ekonomskih ucjena Pekinga koje uključuju diverzifikaciju proizvodnje i lanaca opskrbe.
SAD očekuju da čelnici G7 osude takve "ekonomske pritiske", ali i da ulože napore kako bi se prevladale nesuglasice kada se radi o stajalištu i djelovanju prema Kini.
Europa, posebice Francuska i Njemačka, ne žele prekid odnosa s Kinom, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je već naglasio da sastanak u Hirošimi nije protukineski summit. Elizejska palača navodi kako Pariz priželjkuje dogovor koji će poslati pozitivnu poruku o suradnji s Pekingom.
Japansko predsjedništvo je na summit pozvalo i čelnike iz Australije, Brazila, Komora, Cookovih otoka, Indije, Indonezije, Republike Koreje i Vijetnama, koji će sudjelovati na nekoliko radnih sjednica tijekom sastanka na vrhu.
Na svečanom otvaranju summita,, čelnici G7 posjetit će Memorijalni muzej mira u Hirošimi te sudjelovati u ceremoniji polaganja vijenaca i sadnje drveća.
Dio globalne koordinacije u okviru G20
Očekuje se da će na kraju summita čelnici usvojiti zajedničku izjavu čelnika zemalja članica.
Summit G7 forum je koji igra važnu ulogu u oblikovanju globalnih odgovora na globalne izazove, nadopunjujući globalnu gospodarsku koordinaciju koju provodi G20.
Čelnici se sastaju u formatu G7 od 2014. godine, nakon što je Rusija narušila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, okupacijom poluotoka Krim i dijela istočne Ukrajine.
Posljednji summit G7 održan je lani u Schloss Elmau u Njemačkoj. Sljedeći summit bit će u Italiji iduće godine, a potom slijede rotacije predsjedavanja Kanade, Francuske, SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i ponovno Japana 2030. godine.