Suočena s potrebom da se 'smanje rizici' u odnosima s Kinom, EU mora definirati jasnije stavove i fokusirati se na svoje vrijednosti, i na gospodarsku te stratešku sigurnost, stoji u internom dokumentu kojeg je Euractiv dobio na uvid
Taj neslužbeni strateški dokument pripremili su šef diplomacije Europske unije Josep Borrell i njegova Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), uoči sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Stockholmu u petak, 12. svibnja, na kojem će se raspravljati o pristupu EU prema Kini.
U njemu se analiziraju odnosi EU i Kine i jasno se podržava nova strategija "smanjivanja rizika" (de-risking) kakvu u posljednjih nekoliko mjeseci zazivaju dužnosnici EU, umjesto "razdvajanja" (de-coupling) europsko-kineskih veza.
Kina jedna od glavnih tema predstojećeg summita EU
Članice EU također se u dokumentu poziva da iskoriste ovaj period za smanjivanje opasnosti od sve većeg utjecaja Kine u sferi gospodarskih i sigurnosnih pitanja.
Očekuje se da će Kina biti jedna od glavnih tema na sastanku europskih čelnika na redovnom summitu EU u Bruxellesu krajem lipnja. No, dok je SAD već zauzeo čvršći stav prema Pekingu, europski lideri još nisu uspjeli usuglasiti jedinstven pristup prema toj velesili.
'Jasno, ali ne i konfliktno'
EU mora usvojiti "jasan, ali ne i konfliktan" pristup u odnosima s Kinom, zemljom koja pokušava "izgraditi novi svjetski poredak", navodi se u dokumentu koji je u četvrtak poslan u sve prijestolnice država EU.
Posljednjih mjeseci neke članice EU tražile su da se temeljito preispita sadašnja strategija EU u odnosima s Kinom iz 2019. godine, dok su s druge strane neke članice i dalje vrlo oprezne, a visoki dužnosnici EU izražavaju protivljenje bilo kakvom radikalnom zaokretu.
Istodobno i partner i konkurent
EU je krajem prošle godine pokrenula prve interne razgovore o tom pitanju, pri čemu je diplomatska služba EU prvi put pozvala na zauzimanje oštrijeg stava prema Kini. Dok se u dokumentu potvrđuje princip dosadašnje strategije po kojemu je Kina istovremeno partner, konkurent, i sistemski suparnik, navodi se i da će balansiranje tih različitih pristupa biti ključan faktor koji će odrediti način na koji će Kina odgovoriti Europi.
U odvojenom pismu koje je uz dokument poslano ministrima vanjskih poslova EU, Borrell je definirao tri pravca koja po njemu definiraju buduće odnose EU i Pekinga - [ideološke] vrijednosti, gospodarska sigurnost, i strateška sigurnost, te je pritom je posebno naglasio pitanja Ukrajine i Tajvana.
Promjena pristupa prema Kini potrebna je zbog porasta "nacionalizma i ideologije" pod vodstvom kineskog predsjednika Xija Jinpinga, kao i sve većeg rivalstva između SAD-a i Kine, kao i sve veće uloge Pekinga u "regionalnim i globalnim pitanjima," stoji u dokumentu.
"Kina i Europa se ne smiju još više otuđiti... Jer inače prijeti opasnost da će se nesporazumi dodatno pojačati i zatim proširiti i na druga područja".
"Sistemska rivalstva mogu se pojaviti u gotovo svim područjima europsko-kineskih odnosa. Ali to ne smije spriječiti EU da održava otvorene komunikacijske kanale s Kinom i s njom traži konstruktivnu suradnju", dodaje se.
"Smanjenje rizičnosti moglo bi osigurati predvidljivost i transparentnost u našim ekonomskim i trgovinskim odnosima, istovremeno promičući siguran pristup temeljen na pravilima".
Tajvan i Ukrajina
Borrellov dopis stiže u vrijeme kada zemlje iz skupine G7 planiraju kasnije ovog mjeseca poslati poruku Kini najavom zajedničkih mjera za suzbijanje "ekonomske ucjene", iako se pritom muče s definiranjem konkretnih poteza prema Kini.
Prema dokumentu, u interesu je EU da održava odnose i utječe na Kinu, ali i na SAD, kako bi se održao status quo i kako bi se deeskalirale napetosti u Tajvanskom tjesnacu.
Kineski mirovni plan za Ukrajinu u 12 točaka
U njemu se problematizira i "čvrsto proruski stav Kine", osobito zbog izostavljanja bilo kakvog spomena povlačenja ruske vojske iz Ukrajine u kineskim izjavama, kao i u mirovnom planu u 12 točaka kojeg je Peking predložio u veljači.
U dokumentu se dodaje da bi države članice EU-a trebale upozoriti Peking da se suzdrži od davanja podrške Rusiji, što uključujućuje i posredovanje u zaobilaženju sankcija koje je Zapad uveo Rusiji.
Međutim, Borrell u svom odvojenom pismu državama članicama, prognozira i da se uspon Kine neće usporiti bez obzira na ishod konflikta u Ukrajini.
Stoga umjesto prekida kontakta s Kinom, diplomatska služba EU poziva države članice da sačuvaju svoje veze s Pekingom. Suradnju treba graditi gdje god je to moguće, jer njom se može "probiti sve veća samonametnuta izolacija kineskog vodstva, ali najvažnije je da se pritom promiču ključni interesi EU", zaključuje se u dokumentu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU proposes to recalibrate China strategy)