Za Bruxelles je sporna mogućnost da kineske kompanije pomognu Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu
Europska unija je predložila uvođenje sankcija protiv kineskih kompanija koje prodaju opremu Rusiji, a koje bi Moskva mogla iskoristiti za rat u Ukrajini.
Prema informacijama do kojih je došao Financial Times, na sankcijskom popisu Unije nalazi se sedam kineskih kompanija - dvije iz same Kine i pet iz Hong Konga, posebne kineske autonomne regije.
Neke od kineskih kompanija već pod američkim sankcijama
Riječ je o kineskim tvrtkama 3HC Semiconductors i King-Pai Techonology, dok popis tvrtki iz Hong Konga koje bi EU sankcionirala obuhvaća Sinno Electronics, Sigma Technology, Asia Pacific Links, Tordan Industry i Alpha Trading Investments, objavio je FT.
U Bruxellesu strahuju da bi Rusija proizvode i usluge tih kompanija mogla iskoristiti u ratu protiv Ukrajine. O uvođenju europskih sankcijama spomenutim kompanijama odluku bi ovoga tjedna trebale donijeti članice EU.
Neke od spomenutih kompanija, poput King-Pai Technology, već se nalaze pod američkim sankcijama.
U Pekingu upozoravaju Bruxelles
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin u ponedjeljak je, prema pisanju Reutersa, upozorio EU da izbjegne "krivi put".
U protivnom će, kažu u Pekingu, Kina znati obraniti svoje interese.
Kina jača odnose s Rusijom
Odnosi Kine i EU već su dulje vrijeme napeti. Nakon što je Rusija 24. veljače prošle godine napala Ukrajinu, Kina se nije jasno izjasnila o ključnom događaju u svijetu. S jedne strane, rusku agresiju na Ukrajinu nije osudila, dok je, s druge strane, poručila je kako priznaje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Nedavno je Peking izašao i s mirovnim planom za kraj rata u Ukrajini.
Unatoč službeno neutralnom stavu prema ratu u Ukrajini, vlasti u Pekingu nastavile su jačati odnose s Moskvom. Kina je tako lani povećala uvoz ruskih energenata - nafte i plina, a s Kremljom jača i političke odnose, kako bilateralne, tako i multilateralne, u okviru BRICS-a i Šangajske skupine.
Sporan status Tajvana
Istodobno, odnosi Kine sa SAD-om, ali i Zapadom u cjelini, već su mjesecima vrlo zategnuti, i to ponajprije zbog pitanja Tajvana kojeg Peking smatra svojom odmetnutnom pokrajinom, a zbog kojeg je prošlog ljeta gotovo izbio rat.
Naime, na Tajvan su se 1949. godine, nakon poraza u građanskom ratu u Kini, sklonili dotadašnji kineski predsjednik Čang Kaj-šek i dio članova njegove stranke Kuomintang i poražene vojske. Iz Taipeija su nastavili vladati tvrdeći da su jedina legalna kineska vlast. Tajvan, odnosno "Republika Kina", kako se službeno zove, do 1971. godine je u Ujedinjenim narodima i predstavljao Kinu, a nakon toga je kineska stolica u toj svjetskoj organizaciji pripala Pekingu, odnosno Narodnoj Republici Kini.
Tajvan, odnosno "Republiku Kinu", danas priznaje samo 13 zemalja. Ostale države, uključujući i sve članice EU, priznaju NR Kinu sa sjedištem u Pekingu.
SAD je 1979. godine povukao priznanje "Republike Kine" na Tajvanu i priznao NR Kinu. Ipak, Washington je s Tajvanom nastavio održavati snažne ekonomske i vojne odnose te ga smatra jednim od vodećih saveznika na Dalekom istoku. Američka podrška Tajvanu i danas je jedna od najvećih prepreka u odnosima Pekinga i Washingtona.
'EU previše ovisna o Kini'
Iako su i odnosi EU i Kine sve zategnutiji, stručnjaci londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezanih uz poznati tjednik The Economist, u nedavnoj su analizi ocijenili da je potpuno ekonomsko razdvajanje Unije i Kine malo vjerojatno.
Naime, trgovinski odnosi između EU i Kine vrlo su jaki, a sama Unija za Kinu je jedno od najvažnijih tržišta, kao što je i Kina za EU među glavnim tržištima u svijetu.
To, naravno, ne znači da Bruxelles neće nastaviti s politikom smanjivanja svoje ekonomske ovisnosti o Kini. Okretanje EU "zelenoj energiji" trebalo bi, primjerice, uvelike umanjiti ovisnost o uvozu ruda i ostalih sirovina iz Kine.
"Udaljavanje od Kine sada je postalo novi politički prioritet EU. Rat u Ukrajini je pokazao da je prevelika ovisnost o jednom dobavljaču ključnih roba i sirovina rizična i da može imati ogromne ekonomske posljedice. Europa je doista previše ovisna o Kini kada je riječ o kritičnim resursima koji su ključ za zelenu tranziciju", poručila je viša analitičarka EIU-a Agnese Ortolani.
Bruxelles pokušava razvijati odnose s Kanadom, Australijom i Indijom
Dodala je kako Unija sada pokušava ojačati ekonomsku suradnju s drugim tržištima, poput Kanada i Australije.
Također, za Bruxelles je u igri i jačanje odnosa s Indijom, kao i s ASEAN-om, političkim i ekonomskim blokom zemalja jugoistočne Azije, te Mercosurom, ekonomskim blokom zemalja Južne Amerike.