INTERVJU: PREDRAG FRED MATIĆ, hrvatski eurozastupnik: Hrvatska još uvijek nije konkretno provela Istanbulsku konvenciju

U Europskom parlamentu se priprema nova Direktiva o suzbijanju nasilja nad žena na kojoj radi i hrvatski zastupnik u zakonodavnoj instituciju Europske unije Predrag Fred Matić (SDP/S&D), koji je lani dobio nagradu prestižnu godišnju nagradu MEP awards, poznatiju kao EU Oscar za najboljeg eurozastupnika na području ljudskih prava.

Kod nagrade, koju dodjeljuje mjesečnik The Parliament Magazine, su uveliko vrednovali Matićev angažman kao izvjestitelja Europskog parlamenta za rezoluciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena, kojom je Europski parlament prvi puta prepoznao pravo na siguran pobačaj kao ljudsko pravo, što je izazvalo burne rasprave diljem Europske unije.

Uz to je hrvatski eurozastupnik 2021. godine bio i jedan od pokretača inicijative za ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulsku konvencija, u Europskoj uniji, o čemu bi zastupnici u EP-u trebali glasovati u srijedu, što če moći učiniti iako šest članica još uvijek nije ratificiralo Konvenciju kao  prvi obvezujući međunarodni instrument na suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama.

HDZ koči promjene

Matić je u razgovoru za Euractiv naglasio da je Hrvatska ratificirala istanbulsku konvenciju, ali da je u praksi ne provodi. Najavio je novu evropsku legislativu za suzbijanje nasilja nad ženama nakon koje, kako je rekao, hrvatska Vlada više neće imati izlika jer će morati implementirati te odredbe u hrvatsko zakonodavstvo.

Kritizirao je hrvatsku Vladu jer kalkulira pri provođenju odluke Ustavnog suda o izradi zakona o pobačaju te smatra da će neke od ključnih tema na razini Europe kao što su zdravstvena zaštita žena, seksualni odgoj za mlade i menstrualno siromaštvo biti moguće provesti tek ako HDZ izgubi vlast.

Jedan od najpoznatijih heroja obrane Vukovara tijekom Domovinskog rata i bivši ministar hrvatskih branitelja je za Euractiv također istaknuo da je za normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije najbitnije riješiti pitanje nestalih osoba i procesuirati počinitelje ratnih zločina te je ocijenio da bi Srbiju na putu prema Europskoj uniji mogle prestići neke druge kandidatkinje za članstvo.

Matić je aktivan i u dvama odborima EP-a za međunarodne odnose, s Arapskim poluotokom i Crnom Gorom. Pokušao je naći svima prihvatljivo rješenje za hrvatsko-slovenski ribarski spor u Savudrijskoj vali, ali se Zagreb i Ljubljana nisu odazvali inicijativi Europskog parlamenta.

EURACTIV: Jedna od aktualnijih tema iz Vašeg resora u EP-u, koja se pojavila u Hrvatskoj, vezana je za morsko ribarstvo. Naime, na natječaj Ministarstva poljoprivrede u okviru 'scraping' mjere EU-a javilo se čak 115 ribara, koji su odlučili poslati svoje brodove u rezališta zbog trajnog povlačenja iz gospodarskog ribolova. U proteklom financijskom razdoblju 2014-2020. to je učinilo 100 ribara. Kako tumačite povećanje broja zahtjeva za scrapingom već na početku nove financijske omotnice?

MATIĆ: Nažalost, toga sam se i pribojavao. Ribari će sve češće napuštati svoje zanate jer im je egzistencija ugrožena, ali i zbog toga jer nam je sve veći dio ribljeg fonda na Jadranu u katastrofalnom stanju pa ulovi nisu tako veliki kao nekoć. Uz to, treba imati na umu da je postalo skupo pa često i neisplativo isploviti iz luke zbog ogromnog povećanja cijena plavog dizela.

U Parlamentu sam radio prošle godine na izvješću o subvencioniranju ribara koji su zbog cijena goriva morali kratkotrajno obustaviti svoje ribolovne aktivnosti, a ove godine su se te subvencije u Hrvatskoj počele i isplaćivati. Uz to, trenutno radim na Uredbi o obnovi prirode koja će donijeti mjere obnove morskih staništa na našem Jadranu kako bi se što veći dio ribljeg fonda oporavio, a samim time povećao i ulov naših ribara. Nadam se da ćemo ovim putem ohrabriti naše ribare da se nastave baviti svojim zanatom, ali i potaknuti nastavak bavljenja ribarstvom mlađih generacija.

EURACTIV: Ribari tvrde da će do kraja sljedećeg razdoblja 2027. godine biti srezano više od pola ribarske flote u usporedbi za 2013. godinom kada je Hrvatska ušla u EU. Je li ulazak u EU doista glavni krivac za stanje u kojem se nalazi hrvatsko ribarstvo?

MATIĆ: Hrvatska je imala najbolju priliku za obnovu flote netom prije ulaska u EU. Napravljen je veliki propust od strane tadašnje vlade koja je pregovarala o ribarskim politikama i koja se nije izborila za obnovu naše flote. Europska unija Hrvatskoj stavlja na raspolaganje sredstva za ‘scraping’, odnosno smanjenje ribarske flote i sve vodi k tome da se ribolovni napori smanje, a ne povećaju. Dok su te politike na snazi, teško će se Hrvatskoj dati financijska sredstva za obnovu ribarske flote. Takve potpore su štetne jer se njima povećava učinkovitost ribolovne opreme, što je suprotno službenoj politici EU-a, smanjenju prekomjernog izlova.

Europska unija nije đavolji odvjetnik, nego prvenstveno donosi takve politike jer se dosada neodgovorno upravljalo našim morima, morska staništa su se uništavala rekordnom brzinom, a nezakoniti ribolov se nije dovoljno nadzirao.

EURACTIV: Kako pomoći ribarima? Čini se kako je flota stara u prosjeku više od 50 godina, ribari, kao zanimanje izumiru, a žale se i na europske regulative prekomjernog izlova ribe kao i kontrolu velikih ribarskih brodova, dok tisuće malih ribarskih čamaca i brodića nitko ne nadzire. 

MATIĆ: Klimatske promjene, sve manji broj ribe, pretjeran izlov i štetni ribolovni alati koji doprinose bržem pustošenju našeg Jadrana su najveći izazovi našim ribarima. Kao što sam napomenuo u više navrata, morski okoliš i prirodna staništa u Jadranu se degradiraju brzo, a najviše stradavaju mali ribari. Stvar je vrlo jednostavna - Hrvatska mora što prije donijeti mjere za obnovu morskih staništa kako bi se povećao riblji fond, a time i osigurao opstanak ribarskog sektora i ljudi koji ovise o njemu.

S druge strane, očekuje se kvalitetna provedba nadzora ilegalnih ribolovnih aktivnosti i nedozvoljenih ribolovnih alata na određenim područjima. To nije lak posao, ali je ključan za revitalizaciju naših mora. Podsjećam također da će se vrlo skoro usvojiti i nova Uredba o kontroli ribarstva koja će, nadam se, pridonijeti nadzoru ilegalnih aktivnosti i time smanjiti štetan utjecaj na bioraznolikost našeg mora.

EURACTIV: Kao član Odbora za ribarstvo u EP-u prvenstveno ste zaduženi za pitanja obnove morskih ekosustava i ribljeg fonda. Možemo li očekivati da se u Jadranskom moru proširi mreža područja ograničenog ribolova po uzoru na područje Jabučke kotline?

MATIĆ: Zaštita morskog područja po uzoru na Jabučku kotlinu nije jedina metoda obnove ribljeg fonda, ali svakako mora biti sve češće u centru pažnje u narednim godinama. Ono što me se posebno dojmilo u slučaju Jabučke kotline je činjenica da je ograničavanje ribolova rezultiralo povećanjem broja riba i u okolnim područjima i da se fond oporavlja brže od onoga što su znanstvenici smatrali očekivanim. To su nam prenijeli i naši ribari s terena.

Kako bismo osigurali da se ovaj pozitivan trend nastavi, moramo djelovati i zaštititi morska područja koja su podložna prekomjernom ribolovu i drugim prijetnjama. Zato je važno da se primjer Jabučke kotline preslika na što veći dio morskog područja EU-a. Osim toga, ribarske zajednice koje se nalaze u blizini zaštićenih područja mogu profitirati od ekoturizma i turističkih aktivnosti poput ronjenja i promatranja divljeg života, što dovodi do povećanja gospodarskih aktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.

EURACTIV:  Dokle se u EP-u došlo s pripremom Uredbe o obnovi prirode kojom se utvrđuju mjere i sredstva pomoću kojih će države članice započeti aktivnu obnovu svojih šuma, poljoprivrednih dobara, rijeka, mora i ostalih prirodnih bogatstva? Koliko će tih mjera i sredstava otpasti na Hrvatsku?

MATIĆ: Kroz mjesec dana ćemo glasati na Odboru za ribarstvo, a krajem godine bi trebala doći na dnevni red na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Sljedeće godine bi već mogla postati pravno obvezujuća za države članice. Uredba o obnovi prirode je od neizmjerne važnosti za morska staništa i ekosustave, sprječavanje klimatskih promjena, a samim time i od velike važnosti za čovjeka. Cilj joj je nadopuniti i ojačati provedbu postojećeg zakonodavstva Europske unije, posebice Direktive o staništima koja datira iz davne 1992., a usklađena je i s EU Strategijom o biološkoj raznolikosti za 2030.

Tražimo od država članica veću odgovornost za budući napredak kako bi se uspostavio pozitivan trend obnove, dok im istovremeno dajemo fleksibilnost u realizaciji imajući na umu kompleksnost postizanja ciljeva obnove. Stoga, zalažemo se da države članice ne budu penalizirane u slučaju nepredvidljivih okolnosti (klimatskih promjena, više sile,...) zbog kojih obnova nije mogla teći svojim tokom. Hrvatska će morati donijeti mjere obnove na 30% svog morskog područja koje je kategorizirano u lošem stanju jer bez obnove neće biti niti ribljeg fonda, a samim time ni posla za buduće generacije ribara.

EURACTIV: Hoće li nešto možda dobiti i Vukovar za zaštitu Dunava? Koliko kao eurozastupnik možete konkretno pomoći razvoju Vukovara uopće?

MATIĆ: Zaštita područja nije jedina metoda obnove, ali je dokazano primjenjiva. Ukoliko znanstvenici procijene da je Dunav u lošem stanju, automatski će ga se moći staviti u kategoriju područja na kojemu će se donijeti mjere obnove staništa, ali nije zagarantirano da će se to i ostvariti jer se mjere obnove moraju donijeti na samo 30 posto područja u lošem stanju do 2030. godine.

Uz to, o tome ne odlučuje Europski parlament nego hrvatska Vlada. Rad na ovakvim izvješćima je najbolji primjer kako se lokalnim zajednicama može izravno pomoći.

EURACTIV:  Za svoj višegodišnji rad u EP ste lani proglašeni najboljim zastupnikom Europskog parlamenta u području zaštite ljudskih prava, dobili ste MEP Oscara, što Vam je očito bio dodatni podstrijek jer ste nastavili u istom ritmu. Što pripremate novo kao izvjestitelj Europskog parlamenta za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava žena, nakon što ste predstavili Kontracepcijski atlas?

MATIĆ: Ponosan sam na nagradu koju sam dobio i ona je rezultat rada cijelog mog tima, a osobito mi je drago što je nagrada baš u kategoriji ljudskih prava. Od početka ovog mandata govorio sam da ću nastaviti ono što sam radio u Hrvatskoj kao ministar i saborski zastupnik, a to je zalaganje za prava ranjivih skupina i na tome je moj fokus.

Što se konkretnih izvješća u FEMM-u tiče, trenutno se bavimo temom prostitucije/seksualnog rada i novom Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama. Uz to, nedavno je naša politička grupa usvojila i prijedlog Europske povelje o ženskim pravima, a na tome sam radio s drugim kolegama/icama i ta Povelja će biti jedna od naših ključnih inicijativa ususret europskim izborima.

EURACTIV: Rok hrvatskog Ustavnog suda za donošenja zakona o pobačaju je istekao prije šest godina. Koliko je prema Vašim informacijama odmakla priprema novog Zakona o uređivanju zdravstvenih mjera za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji bi trebao zamijeniti postojeći zakon iz 1978. godine?

MATIĆ: Prema mojim informacijama – nije odmakla uopće. Trenutno HDZ kalkulira s ovim pitanjem i ne usudi se povući konkretni potez. I to je svojstveno (premijeru Andreju) Plenkoviću koji se predstavlja kao moderni Europejac, ali kada treba zaštititi žene i pravo na zdravlje, onda šuti. Ali građani i građanke su jasno rekli: preko 80 posto njih podržava pravo na siguran i legalan pobačaj i tu nećemo dozvoliti niti korak unazad. Već sam mnogo puta rekao, ali rado ću ponoviti: ovo je tema iz područja zdravstva i nikakve političke manipulacije o “ideologijama“ neće proći.

EURACTIV: U Hrvatskoj vladajući praktično ignoriraju i Vašu Rezoluciju o pravu na pobačaj kojom se između ostalog apelira na države članice da uvedu sveobuhvatni seksualni odgoj za mlade, da se omogući bolja dostupnost kontracepcijskih sredstava i da se osigura bolji pristup proizvodima za menstrualnu higijenu ukidanjem oporezivanja. Je li se u Hrvatskoj išta pomaklo na tom području u skladu s rezolucijom?

MATIĆ: Nije i neće se pomaknuti dokle god ne maknemo HDZ s vlasti. To nisu teme kojima se Vlada želi baviti. Zdravstvena zaštita, seksualni odgoj za mlade i menstrualno siromaštvo smo jasno označili na razini Europe kao neke od ključnih prioriteta, ali hrvatska Vlada se oglušila. To me nimalo ne čudi: kada je riječ o pitanjima koja su uistinu važna za hrvatske građane/ke, onda nema konkretnih politika i odluka.

Ali neće moći tako unedogled: imamo jasne podatke da kaskamo za drugim europskim državama u ovom području, primjerice pitanje dostupne kontracepcije. Mi ćemo nastaviti raditi na lokalnoj i regionalnoj razini s SDP-ovim ljudima koji će uvoditi ove politike. Primjer je Rijeka i seksualni odgoj ili Varaždin i uvođenje besplatnih menstrualnih potrepština. Kada Vlada ne želi, naši gradonačelnici to odrađuju s lokalne razine i ponosan sam na to.

EURACTIV: Kao član FEMM Odbora Europskog parlamenta uključeni ste u izradu nove Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama kojom će nastojati uspostaviti jasne standarde u prevenciji nasilja, zaštiti žrtava i odgovarajućih adekvatnih sankcija za počinitelje na razini svih država članica. U kom smjeru ide Direktiva, hoće li konačno zaštititi žene i djevojčice žrtve nasilja od počinitelja, ali i od institucija, da ne bude dvostrukog zlostavljanja žrtava?

MATIĆ: Rad na Direktivi je zahtjevan i kompleksan, ali kolegice koje vode proces nastoje obuhvatiti sve one mjere koje će osigurati i prevenciju nasilja i punu zaštitu žrtava. Moj fokus je na pitanjima seksualnog nasilja, opstetricijskog i ginekološkog nasilja, kao i na programima edukacije i osvještavanja rodno uvjetovanog nasilja koji će omogućiti prevenciju. Također, izuzetno je važno raditi i sa nadležnim službama, od medicinskih do policijskih zaposlenika, kako bi osigurali da žrtve koje prolaze kroz sustav imaju maksimalnu potporu i zaštitu tijekom cijelog procesa.

EURACTIV: Član ste i CULT Odbora, koliko ste se približili mogućem ukidanju neplaćenog stažiranja, što je bio jedan od fokusa djelovanja u tom odboru?

MATIĆ: U CULT-u sam se tijekom cijele 2022. godine bavio pitanjem mladih, obzirom da je bila Europska godina mladih, a ukidanje neplaćenog staža jedan je od naših prioriteta. Unatoč tome što je Europska godina mladih polučila vrlo malo konkretnih ishoda, mi nastavljamo vršiti pritisak na Vijeće, Komisiju i države članice da se barem neplaćeni staž zabrani na svim razinama. Trenutno su u tijeku rasprave oko toga i iako Komisija zasad ne pokazuje interes da konačno riješi ovo pitanje, mi nećemo odustati. Poštena plaća za pošten rad je jedan od naših ključnih prioriteta i nastavljamo svim sredstvima vršiti pritisak da se ova odluka donese.

EURACTIV: Kako ocjenjujete prijedlog uvođenja cjelodnevne nastave u hrvatskim školama? Prije rata ste radili kao nastavnik razredne nastave, bi li Vam kao nastavniku odgovarao takav model?

MATIĆ: Cjelodnevna nastava je koncept koji može biti dobar i može donijeti mnoge benefite za učenike/ice, ali ne na ovakav način kako Vlada predlaže. Pozorno osluškujem što struka govori i ono što se dosad iskristaliziralo jest da je prijedlog manjkav u mnogim aspektima. Pitanje je i što učitelji/ce misle o tome, hoće li oni biti preopterećeni u sustavu kako je sada predložen, a treba se sagledati i kako će se to odraziti na djecu.

Mi se kao država nismo dovoljno posvetili mladima, mene zanima i psihosocijalni i odgojni aspekt obrazovnog sustava i reforme. Moramo biti svjesni da su učenici dvije godine proveli zatvoreni, izolirani od redovnih aktivnosti, a istraživanja pokazuju da sve više mladih ima probleme i izazove u području mentalnog zdravlja.

Ovaj tragični slučaj u Srbiji možda je posljedica upravo zanemarivanja psihičkog zdravlja djeteta koja je nažalost eskalirala u najgori mogući oblik. Treba vidjeti kako se s time nositi unutar obrazovnog sustava. Kolege/ice iz SDP-a u Saboru su nedavno organizirale okrugli stol na temu cjelodnevne nastave i koliko smo mogli čuti - struka ima mnogo kritika. U to ne treba srljati ako koncept nije potpun jer može donijeti više štete nego koristi.

EURACTIV: Član ste delegacije EP-a za praćenje približavanja Crne Gore Uniji. Kako ocjenjujete perspektive crnogorskog približavanja EU nakon što je predsjedničku fotelju preuzeo Jakov Milatović?

MATIĆ: Vrijeme će pokazati koje su Milatovićeve iskrene namjere i kako će pozicionirati Crnu Goru prema EU-u, ali i u regionalnom kontekstu. Prema njegovim izjavama, dosta je ambiciozno postavio cilj ulaska u EU-u kroz narednih pet godina i izjavio da će se držati njene političke linije prema Rusiji. Podržat ćemo svaku namjeru Crne Gore da implementira europske vrijednosti jer je i nama u interesu da se crnogorsko društvo ekonomski razvija, da živi na demokratski način i u vladavini prava.

EURACTIV: U Crnoj Gori uskoro slijede i parlamentarni izbori, koji bi mogli odrediti smjer države. Hoće li po Vašem mišljenju prevladati tiješnje povezivanje s Beogradom ili će se politički napori ipak usmjeriti na dobivanje članstva u EU? Proširenje je ipak ostalo među prioritetima Bruxellesa.

MATIĆ: Građani Crne Gore su pokazali izrazitu želju za promjenama na predsjedničkim izborima pa ne sumnjam da će isto tako stranka 'Evropa sad!' dobiti najveći broj zastupničkih mjesta, kao što najnovije ankete pokazuju. No, slogan stranke ne smije biti mjerilo uspješnosti približavanja EU-u i treba se pričekati s rezultatima prije nego se počne prijevremeno zaključivati politički put Crne Gore. Treba se provesti ozbiljna reforma, a ne zagovarati populistička retorika, ako dođe do toga da osvoje vlast.

EURACTIV: U posjetu Zagrebu je prije nekoliko dana bila srbijanska premijerka Ana Brnabić, koja se sastala s premijerom Plenkovićem. Teme razgovora bile su nestali, procesuiranje ratnih zločina, povratak kulturnih dobara, uređivanje pitanja granice, kao i prometna i gospodarska suradnja. Toliko otvorenih pitanja sugerira da se odnosi neće normalizirati još dugi niz godina. Što je po Vama ključno za otopljavanje odnosa Hrvatske i Srbije?

MATIĆ: Najbitnije je riješiti pitanje nestalih osoba i procesuirati počinitelje ratnih zločina. To nije samo političko nego prvenstveno i humanitarno pitanje. Više puta sam upozoravao da je to polazna točka nakon koje će se početi normalizirati bilateralni odnosi dviju zemalja i u ostalim područjima.

EURACTIV:  Kao ministar branitelja bili ste angažirani na traženju nestalih. Uspjevate li možda i kao eurozastupnik raditi na toj bolnoj temi?

MATIĆ:  Često me unutar Parlamenta, ali i na konferencijama organiziranim od strane nevladinih organizacija i udruga zovu kao gostujućeg predavača gdje dijelim svoja iskustva s pozicije bivšeg ministra. Posebno je to aktualno sada nakon što je započeo rat u Ukrajini i kada se ponavlja situacija koju smo mi doživjeli prije 30-ak godina. Dok sam bio ministar, spojio sam popise svih nestalih hrvatskih državljana - i Srba i Hrvata - ali nažalost oni nakon mene to su zanemarili i prioritet im je postao pronalazak nestalih iz Drugog svjetskog rata, poglavito ustaša. Nemam problema s time, i sam sam istraživao grobišta iz Drugog svjetskog rata, ali prioritet su mi svakako bili nestali iz Domovinskog rata.

Ono što je bitno s naše strane je da nađemo sve hrvatske državljane, hrvatske i srpske nacionalnosti. To se i činilo tijekom mog mandata, ali ministri nakon mene nisu. Žalosti me da nema pomaka, a mislim i da neće biti sve dok se ne formira neovisno tijelo koje će istražiti registre s obje strane i utvrditi konačni popis nestalih. Najviše nas koči međusobno nepovjerenje u institucije susjednih država, a dok se ne riješi ovo pitanje, neće se moći zaključiti ni ostale teme.

EURACTIV: Koliko će neriješena pitanja s Hrvatskom utjecati na brzinu približavanje Srbije Uniji, naravno pod uvjetom da se u Beogradu bez fige u džepu odluče za Bruxelles? Kakva je uopće perspektiva Srbije za ulazak u članstvo EU? Mogu li je prestići neke kandidatkinje iz regije?

MATIĆ: Nije nepoznato da (srbijanski predsjednik Aleksandar) Vučić koketira s Kinezima, Rusima i Europom istovremeno. To je kroz zadnju godinu postalo očito jer smo u situaciji kada su se morale donijeti sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. EU je spora i tek je nedavno počela ozbiljnije shvaćati da mora konkretnije dati do znanja Srbiji da se odluče žele li biti dio Europe ili dalje nastavljati rusofilno djelovanje u međunarodnim krugovima.

EURACTIV: Ima li Europa odgovor na novo dinamično i nestabilno geopolitičko okruženje na Arapskom poluotoku? U toj regiji sve više jača uloga Kine, a normaliziraju se odnosi Izraela sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Najavljena je ponovna uspostava diplomatskih odnosa Rijada i Teherana, koji prodaje oružje Rusiji, Washington se čini suzdržan...

MATIĆ: Izazovi i problemi na Bliskom istoju traju već dugo, a mi smo u Parlamentu usmjereni na zaštitu osnovnih sloboda i ljudskih prava. Nažalost, sve su veći problemi primjerice sa slobodom medija, ženska prava se guše, nema standarda u području pune zdravstvene zaštite i ne vidim političku volju da se to promijeni. Tu Europska unija mora biti jasna - svako partnerstvo i suradnja mora biti uvjetovana zaštitom ljudskih prava. A upravo su tu ključni izazovi…

EURACTIV: Koje su posljednje aktivnosti Delegacije EP-a za odnose s Arapskim poluotokom?

MATIĆ: Što se tiče delegacije za odnose s Arapskim poluotokom, održavaju se redovni sastanci s predstavnicima raznih zemalja iz tog područja, mi konstantno motrimo situaciju, upozoravamo, razgovaramo. Ali nažalost i nedavne korupcijske afere u EP-u su uzrokovale veliko nepovjerenje u suradnji s pojedinim zemljama i neke stvari se trebaju raščistiti prije nego se suradnja nastavi.

EURACTIV: Imate li ambicije za nastavak rada u EP-u odnosno kanite li dobiti podršku SDP-a za novi mandat u EP na izborima 2024. godine? Ako ne, čime se mislite baviti u budućnosti?

MATIĆ: Trenutno sam fokusiran na dovršavanje posla u ovom mandatu i ne gledam dalje od toga. Ponosan na sve što smo moj tim i ja već sada odradili i nemam sumnje da smo dali sve od sebe. Najveće svjedočenje tome nije nagrada koju sam dobio nego potpora koju čujem od građana/ki i na kraju svega meni je najvažnije da u ovom mandatu nisam iznevjerio one koji su me ovdje i poslali. A vjerujem da nisam.