Na razini Europske unije radi se na jačanju energetske neovisnosti i osiguranju diverzifikacije dobavnih pravaca, hrvatski LNG terminal može biti regionalno čvorište
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, potpredsjednica slovenske Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Tanja Fajon i austrijski savezni ministar za europske i međunarodne poslove Alexander Schallenberg su na trilateralnom sastanku u Rijeci u utorak istaknuli važnost diverzifikacije dobavnih pravaca energenata s obzirom na rat u Ukrajini i još uvijek aktualne probleme u opskrbi energentima.
Prije razgovora su obišli i terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku, a nakon susreta u riječkom Hilton Hotelu Costabella su izašli pred novinare.
Grlić Radman: Hrvatska pravodobno prepoznala vlastite mogućnosti za energetsku neovisnost
“Ruska agresija je izazvala poremećaje u opskrbi energentima, hranom i ključnim sirovinama. No, i u ovom nas povezuje svijest o važnosti zajedničkog djelovanja na tom području kako bismo ublažili posljedice za naša gospodarstva i naše građane“, kazao je Grlić Radman.
Čelnik hrvatske diplomacije je naglasio da sve na razini Europske unije radi na ojačavanju energetske neovisnosti i osiguranju diverzifikacije dobavnih pravaca te da je Hrvatska izgradnjom LNG terminala pravodobno prepoznala vlastite mogućnosti i kapacitete za postizanje tih ciljeva, kao i potencijal takve svoje uloge u široj regiji. Smatra da je LNG terminal europski projekt.
Susret na Kvarneru održan je samo dan nakon sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije u Luksemburgu, gdje su u središtu razgovora bile geopolitičke posljedice ruske agresije na Ukrajinu na treće zemlje i nastavak podrške Ukrajini.
Prije početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, Slovenija i Austrija su bile među članicama Unije koje su najviše ovisile o ruskom plinu. Austrija je ruskim plinom zadovoljavala oko 80 posto potreba, a Slovenija približno 70 posto.
Zagreb i Ljubljana pripremaju sporazum o energetskoj solidarnosti
“Naše tri zemlje zaista imaju mnogo toga zajedničkog. Na prvom ovakvom susretu bilo je mnogo razgovora, a drago mi je što smo jutros posjetili LNG terminal na Krku“, izjavila je slovenska ministrica Fajon.
Naglasila je da je projekt nadogradnje kapaciteta terminala na Krku i izgradnje plinovoda, kojim bi plin preko Slovenije stizao u Austriju, iznimno važan za službenu Ljubljanu, koja također nastoji diverzificirati dobavne plinske pravce.
Podsjetila je da su o tome razgovarali i predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković in Robert Golob tijekom susreta na Brdu kod Kranja krajem ožujka.
Tada je najavljeno i potpisivanje sporazuma o energetskoj solidarnosti dvaju država, posebice kada se radi o plinu, što je danas potvrdila i ministrica Fajon, koja je podsjetila da Slovenija ima sličan sporazum s Italijom, a razgovara se i o takvom sporazumu s Austrijom.
Plenković je prilikom posjete Sloveniji također potvrdio zanimanje Hrvatske za projekt izgradnje novog bloka u nuklearnoj elektrani u Krškom.
Interes za LNG na Krku u Bavarskoj, Mađarskoj te Bosni i Hercegovini
Hrvatska vlada je u kolovozu prošle godine odlučila proširiti kapacitete LNG terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardi prostornih metara plina godišnje s ciljem da Omišalj postane čvorište za Srednju Europu.
Vlada je tada donijela odluku o izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo. Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će 25 milijuna biti uloženo u proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže.
Osim Slovenije i Austrije, za dobavu plina preko Krka je zainteresirana i Njemačka, odnosno njena južna savezna pokrajina Bavarska. Plenković je u studenom prošle godine predstavio austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i predsjedniku bavarske vlade Markusu Söderu mogućnosti LNG terminala u Omišlju na Krku, s namjerom povezivanja tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo sufinanciranje od Europske komisije.
Tada su objavili izjavu kojom je i formalno započeta suradnja zemalja u energetsko-političkom kontekstu.bNajavili su oblikovanje zajedničkog tijela, u kojem će biti predstavnici triju vlada i stručnjaci, koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku.
Hrvatska je najavila da će dobavu plina s krčkog terminala omogućiti i Bosni i Hercegovini.
Ekološke udruge upozoravaju na negativne strane LNG terminala
Hrvatski LNG terminal je od početka rada u siječnju 2021. godine isporučio oko 4,8 milijardi kubika prirodnog plina, a kapaciteti terminala su rezervirani do 2027. godine. Značajan dio kapaciteta je rezervirala Mađarska. Približno polovica postojećih kapaciteta je rezervirana do 2035. godine.
Aktivnosti na proširenju kapaciteta su u tijeku pa su u sredini travnja predstavnici tvrtke LNG Hrvatska, koja upravlja LNG terminalom u Omišlju, i Wartsila Gas Solutions iz Norveške potpisali ugovor za isporuku dodatnog modula za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta od 250.000 kubika na sat, vrijednog 22,9 milijuna eura.
Proizvodnja novog modula trajat će 22 mjeseca, a očekuje se da će biti ugrađen tijekom ljeta 2025. godine.
Proširivanje kapaciteta LNG-a na Krku je kritizirala ekološka udruga Zelena akcija, koja smatra da to povećava klimatsku krizu i energetsku nesigurnost te potiče sukobe u drugim državama, poput Mozambika, gdje kompanije, od kojih ukapljeni plin stiže u Hrvartsku, nemilosrdno obračunavaju s lokalnim stanovništvom, da bi se domogle plinskih polja.