Hrvatska ove godine obilježava i deset godina članstva u Europskoj uniji, što će također biti posebna tema ovogodišnje proslave Dana Europe 9. svibnja
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj najavilo je danas da će festivalom vještina na Europskom trgu u Zagrebu proslaviti Dan Europe 9. svibnja.
Europska unija proglasila je 2023. godinu Europskom godinom vještina, s osobitim fokusom na cjeloživotno obrazovanje, dodatno usavršavanje i digitalne vještine, podsjećaju u priopćenju Predstavništva Komisije u Zagrebu.
Novi izazovi na tržištu rada
Zato ove godine Dan Europe obilježavaju festivalom vještina, uz osobiti fokus na nove izazove s kojima se suočava tržište rada u Hrvatskoj i u Europi.
Veleposlanstva brojnih članica EU-a predstavit će tako na Europskom trgu mogućnosti stručnog i akademskog obrazovanja u svojim državama, specifične industrije i obrte, dok će hrvatski obrtnici predstaviti svoje zanate, a strukovne škole svoje s tržištem rada kompatibilne programe.
Posjetitelji će se moći informirati o programima mobilnosti, sudjelovati u raznim aktivnostima, a moći će i razgledati štandove država članica, upoznati se s obrtnicima i njihovim načinom rada te programom strukovnih škola ambasadora Europskog parlamenta čiji će učenici prezentirati svoja znanja i vještine. Istovremeno će se u Kući Europe na Europskom trgu održavati radionice usmjerene na stjecanje digitalnih vještina.
Festival, koji će trajati od 11 do 14 sati organiziraju u suradnji s brojnim partnerima kao što su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, veleposlanstva država članica Europske unije akreditiranih u Zagrebu, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Agencija za mobilnost i programe EU-a, te Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i obitelji (nacionalna kontaktna točka za Europsku godinu vještina).
Ove godine Hrvatska slavi i punih deset godina članstva u Europskoj uniji, što će također biti posebna tema ovogodišnje proslave Dana Europe.
O Danu Europe
Dan Europe tradicionalno se obilježava 9. svibnja, na obljetnicu Schumanove deklaracije. Toga je dana 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik, prve u nizu nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je nastala Europska unija. Države osnivačice bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg.
Ovaj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom današnje Europske unije. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se otad 9. svibnja i službeno obilježava kao Dan Europe.
O 2023. godini kao Europskoj godini vještina
Obilježavanje rođendana Europske unije, Dan Europe, svake se godine povezuje s temom koja je za tu godinu dogovorom odabrana kao ključna u komunikaciji europskih institucija prema građanima. Ove se godine radi o Europskoj godini vještina. Demografske i brojne druge promjene na tržištu rada od svih građana Europske unije pa tako i građana Hrvatske, traže usmjeravanje na cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina. Oni koji uče i usvajaju nova znanja, lakše se nose s promjenama na tržišta i uključeniji su u gospodarske procese.
Globalna geopolitička i ekonomska situacija, inflacija i recesija traže visok stupanj prilagodbe. Pojedinci, tvrtke i organizacije koje su prilagodljive, otpornije su na promjene i održavaju poslovni kontinuitet. Radna snaga s vještinama koje su tražene na tržištu rada pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost tvrtki.
U okviru Europske godine vještina, a u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i tvrtkama, Europska komisija zato želi pružiti novi poticaj cjeloživotnom učenju radi boljeg korištenja potencijala europske radne snage, ali i kvalitetnijih prilika kod prelaska s jednog radnog mjesta na drugo.
Naglasak su stavili i na vještine doista potrebne na tržištu rada, u suradnji sa socijalnim partnerima i tvrtkama. Važno je i povezivanje ambicija i sposobnosti pojedinaca s prilikama i potrebama tržišta, kao i uključivost i zapošljavanje što većeg broja ljudi, osobito trenutno nezaposlenih mladih i žena. Naglasak je i na privlačenju talenata iz trećih zemalja s vještinama koje trebaju Hrvatskoj i Europskoj uniji, uz nove mogućnosti dodatne edukacije, mobilnosti i priznavanje kvalifikacija.
Zašto su vještine tako važna tema za Europu?
Trenutno više od tri četvrtine tvrtki u Uniji prijavljuje poteškoće u pronalaženju zaposlenika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37 posto odraslih redovito pohađa osposobljavanje.
Indeks gospodarske i društvene digitalizacije pokazuje da 40 posto odraslih i svaka treća osoba koja radi u Europi nema osnovne digitalne vještine. Osim toga, već 2021. godine bilo je manjkova u 28 zanimanja u rasponu od graditeljstva i zdravstvene skrbi do inženjerstva i IT-a, što pokazuje sve veću potražnju za visokokvalificiranim, ali i niskokvalificiranim radnicima.
Niska je i zastupljenost žena u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom, pri čemu je tek svaki šesti stručnjak za IT i svaka treća osoba s diplomom u području STEM-a žena. Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. godine prema kojima bi se najmanje 60 posto odraslih svake godine trebalo osposobljavati te su već predstavile svoja postignuća. To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78 posto do 2030. godine.
U komunikaciji Digitalni kompas 2030. godine postavljen je cilj EU-a da do kraja desetljeća najmanje 80 posto svih odraslih osoba ima barem osnovne digitalne vještine, u EU-u bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka zaposlenih u području IKT-a, dok bi više žena trebalo poticati da se zapošljavaju na takvim radnim mjestima.