Daljnji smjer razvoja političke situacije u Crnoj Gori bit će jasniji tek nakon parlamentarnih izbora u lipnju, ocjenjuje stručnjak za vanjsku politiku Goran Bandov
Vikend za nama obilježio je drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori u kojem je Jakov Milatović porazio dugogodišnjeg crnogorskog lidera i aktualnog predsjednika Mila Đukanovića.
Kojim će putem krenuti Crna Gora nakon izbora Milatovića za novog šefa države i kako će se njegova pobjeda na predsjedničkim izborima odraziti na izvanredne parlamentarne izbore, koji crnogorske državljane čekaju 11. lipnja, te kakav će biti odnos novih vlasti u Podgorici prema susjedima, posebno prema Hrvatskoj, razgovarali smo s vanjskopolitičkim analitičarom i profesorom na Sveučilištu u Zagrebu Goranom Bandovom.
Naš sugovornik napominje kako je crnogorsko društvo podijeljeno, ali smatra da iz same pobjede Đukanovićeva konkurenta na izborima ne treba automatski izvlačiti zaključke o velikom zaokretu u crnogorskoj vanjskoj politici.
EURACTIV: Kako komentirate rezultate predsjedničkih izbora u Crnoj Gori? Dio analitičara smatra da će Crna Gora nakon ovih izbora ponovno doći pod snažan utjecaj Srbije?
BANDOV: Predsjednički izbori u Crnoj Gori su bili prvenstveno protestni izbori u kojima se niz interesno različitih grupa ujedinio iza ideje smjene dugovječnog predsjednika Mila Đukanovića. Među njima se posebno ističu prosrpske stranke, što je i jedan od razloga dojma kako će novoizabrani predsjednik Jakov Milatović biti otvoren za strateško partnerstvo sa Srbijom, ali i spreman za pogodovanje Srpskoj pravoslavnoj crkvi, što bi moglo dodatno uzburkati ionako vrlo osjetljivo i već prilično podijeljeno crnogorsko društvo.
Pritom treba naglasiti kako se Crna Gora nalazi u daljnjem izbornom procesu, tako da će smjer razvoja političke situacije u crnogorskom društvu biti jasniji tek nakon parlamentarnih izbora u lipnju ove godine.
Vrlo vjerojatno će pitanje Otvorenog Balkana i drugih sličnih inicijativa doći na dnevni red tek nakon njih, kad bude poznata struktura parlamenta, koji može kao najviše zakonodavno tijelo zemlje odrediti smjer daljnjeg razvoja društva i države. No, pritom Crna Gora mora biti vrlo odgovorna prema svojim građanima i svojoj budućnosti te ulaziti samo u one integracije koje joj mogu jačati europsku perspektivu, a ne crpiti energiju na one inicijative koje je mogu ometati na tom njezinom europskom putu.
EURACTIV: Što će ovi izbori znače za europski put susjedne države, s obzirom na to da je novoizabrani predsjednik Milatović najavio da će Crna Gora za pet godina biti članica EU?
BANDOV: Za Crnu Goru bi bilo mudro da se koncentrirano posveti izgradnji europskog društva i preuzetih obveza iz kandidacijskog procesa jer transformacija crnogorskog društva u ekonomsko razvijeno i politički stabilno europsko društvo je prvenstveno u interesu samih građana Crne Gore. Rokovi uvijek trebaju biti poticajni i tako doživljavam i ovaj zadani rok od pet godina, a ne kao konačni datum ulaska, što ne znači da i to neće biti moguće ako bi se Crna Gora u potpunosti posvetila europeizaciji svojeg društva i značajno odmaknula od ideologija koje crnogorsko društvo dijele i čine nestabilnim.
EURACTIV: Može li se u Crnoj Gori sada očekivati i jačanje utjecaja Rusije?
BANDOV: Crna Gora se već opredijelila za euroatlantske integracije. Ušla je u NATO 2017. godine i kandidatkinja je za članstvo u EU. Redovno usklađuje svoje politike s tim savezima te je u skladu s tim, primjerice, uvela i sankcije Rusiji prije godinu dana. Tim koracima se Crna Gora potpuno jasno usmjerila prema europskim zapadnim vrijednostima kao onim koje želi ugraditi u svoje društvo.
S druge strane, potencijalno jačanje utjecaja Srpska pravoslavne crkve i snaženje prosrpskih stranaka može imati posljedično i utjecaj na jačanje ruske sfere interesa u crnogorskom društvu, što bi bio značajni odmak od kretanja društva zadnjih godina. Ipak, u ovom trenutku ne postoji vjerodostojan signal da Crna Gora planira odustati od euroatlantskih integracija, tek možda naznake da bi neki međunarodni akteri voljeli da Crna Gora sjedi na više stolica, ako već neće sjediti samo na njezinoj.
EURACTIV: Kakve se pouke za predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori mogu izvući iz rezultata predsjedničkih izbora?
BANDOV: Svaki izbori su nova podjela karata, iako s druge strane, naredni parlamentarni izbori su prilično blizu pa možemo očekivati i određenu refleksiju rezultata predsjedničkih izbora. Pritom ipak treba naglasiti kako su iza Jakova Milatovića stajale vrlo raznovrsne opcije, za koje se ne očekuje da će izaći u jednom bloku na parlamentarne izbore, tako da će na njima biti konkurenti i jednim dijelom će gledati prema istim biračima.
Poznato je kako Demokratska stranka socijalista (DPS), na čijem čelu sjedi predsjednik Milo Đukanović, najavila kako će ove godine nakon parlamentarnih izbora slijediti unutarstranački izbori i da se očekuje izbor novog lidera na čelu stranke. Već bi, primjerice, ta promjena unijela jednu potpuno novu varijablu i značila bi novo miješanje političkih karata u Crnoj Gori. Kako je do planiranih parlamentarnih izbora još više od dva mjeseca, ima jako puno prostora za niz iznenađenja i novih preslagivanja.
EURACTIV: Što Hrvatska može očekivati od nove vlasti u Podgorici?
BANDOV: Hrvatska je višestruko zainteresirana za nastavak crnogorskih euroatlantskih integracija, s jedne strane kao odgovorna susjeda koja želi imati stabilno i ekonomski razvijeno susjedstvo, a s druga strane zbog hrvatske zajednice koja živi u Crnoj Gori. Taj euroatlantski put ujedno je i najprosperitetniji put za većinu crnogorskih građana. Tako gledajući, interesi službenog Zagreba i Podgorice su usklađeni, barem što se tiče daljnjeg političkog i ekonomskog razvoja Crne Gore.
Hrvatska treba nastaviti podržavati sve snage u Crnoj Gori koje se zalažu za implementaciju europskih vrijednosti u crnogorskom društvu, treba jačati prekograničnu suradnju s Crnom Gorom, povećati zajedničke europske projekte i pomoći svim zainteresiranim pojedincima i grupama u Crnoj Gori u korištenju europskih sredstava. Hrvatskoj je u interesu upravo ono što je u interesu i većine građana Crne Gore - da se crnogorsko društvo ekonomski razvija, da živi slobodno, demokratski, multietnički, u vladavini prava, sa što manje ideoloških podjela, koje ne čine dobro crnogorskom društvu i sputavaju ga u njegovom uspješnijem razvoju.