Nakon parlamentarnih izbora u Finskoj u nedjelju bit će jasno hoće li finska premijerka Sanna Marin i službeno uvesti zemlju u zapadni obrambeni savez na summitu NATO-u u srpnju.
Finska će postati 31. članica NATO-a nakon što je turski parlament u četvrtak ratificirao odluku o pridruživanju. Finska će biti službeno primljena u NATO na sljedećem summitu koji će se održati u srpnju u Litvi.
Turski parlament bio je posljednji među 30 članica saveza koji je ratificirao članstvo Finske, nakon što je to početkom tjedna učinila Mađarska. Za ulazak u Savez potrebna je suglasnost svih njegovih članica.
Turska je mjesecima odgađala raspravu o kandidaturi Finske i Švedske za pridruživanje Sjevernoatlantskom obrambenom savezu s obrazloženjem da nordijske države podržavaju osobe i političke skupine, koje Ankara smatra teroristima. No, sada je jasno, da je Turska bila više fokusirana na blokadu Švedske.
„Mi nemamo veliki problem s poštovanjem prema Finskoj, ali uvijek naglašavamo da bi Švedska trebala poduzeti konkretne korake", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u veljači, čime je nagovijestio da bi Finska mogla dobiti zeleno svjetlo turskog parlamenta
Militarizacija finsko-ruske granice
Stockholm i Helsinki su u svibnju prošle godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, podnijele zahtjeve za članstvo, čime su prekinuli dugogodišnju vojnu neutralnost. Izrazile su i namjeru istovremenog pridruživanja NATO-u.
Finska vlada je nakon ratifrikacije u Turskoj ponovia da će pridruživanje savezu ojačati sigurnost zemlje te poboljšati stabilnost i sigurnost u regiji. "Kao saveznici, branit ćemo jedni druge. Finska stoji uz Švedsku sada i ubuduće i podržava njeno članstvo", napisala je premijerka Sanna Marin na Twitteru.
Finska ima približno 1340 kilometara dugu granicu s Rusijom, kao i povijesno nasljeđe ratova. Ruska invazija na Ukrajinu u veljaču prošle godine snažno je promijenila javno mnijenje, nakon čega je gotovo 80 posto Finaca izrazilo potporu članstvo u NATO-u.
Ulazak Finske u NATO dovest će i do militarizacije granice s Rusijom. Moskva je prije nekoliko mjeseci najavila da će pojačati vojno prisustvo na svojoj sjeverozapadnoj granici slanjem dodatnih nekoliko divizija te sustava protivzračne odbrane, uključno s raketama.
Neizvjesni nedjeljni parlamentarni izbori Finskoj
Unatoč uspješnoj kampanji za ulazak u NATO, neizvjesno je hoće li Marin i službeno uvesti zemlju u zapadni obrambeni savez. U nedjelju se u Finskoj održavaju parlamentarni izbori čiji ishod će odrediti političku budućnost premijerke te zemlje. Marin je i dalje daleko najpopularnija političarka u Finskoj, ali njena Socijaldemokratska stranka (SDP) ima sve jaču konkurenciju.
Posljednje ankete pokazuju da će Marinina koalicija, koju uz SDP, čine Stranka centra (Kesk), Zeleni (Vihr), Ljevica (Vas) i liberalna Švedska narodna stranka (SFP), vjerojatno zadržati svoju većinu. No, postoji mogućnost da se Stranka nacionalne kolacije (NCP, desni centar) pojavi kao najjača stranka i preskoči socijaldemokrate.
NCP, koja je članica najveće stranačke grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke (EPP), je dugo podržavao članstvo Finske u NATO-u, što može objasniti jačanje podrške među biračim u usporedbi s prethodnim izborima 2019. godine.
Očekuje se da će i populistička desničarska Stranka Finaca (PS), koja je u Europskom parlamentu u savezu s Rassemblement Nationalom Marine Le Pen i Legom Mattea Salvinija, poboljšati svoj položaj u usporedbi s izborima 2019. godine, što bi moglo dovesti da PS dobije do sada najviše zastupnika nacionalnom parlamentu.
Ankete pokazuju, da PS ima približno jednaku podršku među biračima kao i socijaldemokrati. No, politički analitičari u Finskoj naglašavaju da PS ima najmanji koalicijski kapacitet.
Švedska će biti okružena članicama NATO-a
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odobrio je kandidaturu Finske u ožujku, pohvalivši "autentične i konkretne korake" zemlje u skladu sa zahtjevima o sigurnost Turske.
Kazao je da je Helsinki osigurao naklonost Turske nakon što je poduzeo konkretne korake kako bi održao obećanje o slamanju skupina koje Ankara smatra teroristima i kako bi oslobodila izvoz vojnih proizvoda.
Istovremeno je Erdogan ponovno optužio Švedsku da je prihvatila kurdske militante i dopustila im da prosvjeduju na ulicama Stockholma. Pozvao se na prosvjed u siječnju u blizini turskog veleposlanstva u Stockholmu na kojem je ekstremno desni političar zapalio primjerak muslimanske svete knjige Kurana.
Turska nije usamljena u kritikama Švedske jer je i vlada u Budimpešti odgodila prijem Švedske zbog kritika Stockholma na račun politike premijera Viktora Orbana.
Švedska vlada je svjesna da je zbog jasnog protivljenja Turske i Mađarske više nego upitan ulazak zemlje u NATO na srpanjskom summitu NATO-a u Litvi. Nakon ulaska Finske, Švedska će biti okružena članicama NATO-a.