Međunarodnom kaznenom sudu je posebno sporno nasilje nad ukrajinskom djecom i njihovo odvođenje u Rusiju te traže uhićenje Putina
Međunarodni kazneni sud (ICC) iz Haaga izdao je u petak nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg tereti za ratne zločine u Ukrajini.
ICC je izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusiju.
Optužnice su se očekivale
Reuters je ovog tjedna objavio da se očekuje da će ICC to učiniti, prvi put u sklopu istrage o ratu u Ukrajini.
ICC je izdao nalog za uhićenje i Marije Aleksejevne Ljvove-Belove, ruske povjerenice za prava djece, pod istim optužbama.
Odluka Suda dolazi dan nakon što je istražno tijelo Ujedinjenih naroda (UN) optužilo Rusiju za razne ratne zločine u Ukrajini, uključujući za ubojstva s namjerom i mučenje. Tijelo tvrdi da su ruske snage u određenim slučajevima primorale djecu da promatraju silovanje članova svojih obitelji te ih pritvarali s leševima.
Kijev pozdravlja odluku ICC-a
Ured ukrajinskog predsjednika pozdravio je izdavanje naloga protiv Putina.
"Ovo je tek početak", napisao je šef ureda Andrij Jermak na Telegramu. Ukrajinsko tužiteljstvo je odluku pak nazvalo "povijesnom".
U Moskvi bijesni, kažu da Rusija nije članica ICC-a
Kremlj je zahtjev ICC-a za uhićenje Putina proglasio nečuvenim, ali i besmislenim za Moskvu.
U Moskvi negiraju da ruske snage u Ukrajini čine ratne zločine. Poručuju i da Rusija nije članica ICC-a.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužnicu je proglasio "nečuvenom i neprihvatljivom", pa dodao da Rusija, kao i mnoge druge države, ne priznaje jurisdikciju ICC-a.
"Stoga su odluke ove vrste iz pravne perspektive ništavne i nevažeće za Rusku Federaciju", istaknuo je Peskov.
Upitan hoće li Putin sad strahovati od uhićenja tijekom putovanja u zemlje koje su stranke ICC-a, Peskov je rekao da "nema ništa za dodati o toj temi" i da je to "sve što žele reći".
Statut ICC-a ratificirale 123 države, no ne i SAD, Rusija, Kina, Indija i mnoge druge
Rimski statut, kojim je 2002. ICC osnovan, ratificiralo je 123 država.
No, među njima nisu SAD, Rusija, Kina, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran, kao ni Indija koja je u rujnu domaćin G20 susreta na kojem se očekuje i ruski predsjednik.
EU kaže da je optužnica protiv Putina 'važna za međunarodnu pravdu'
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell odluku Međunarodnog kaznenog suda da izda uhidbeni nalog za Putina ocijenio važnom za međunarodnu pravdu.
Borrell je kazao da je taj potez tek početak pozivanja Rusije na odgovornost za zločine u Ukrajini.
"Ovo je važna odluka za međunarodnu pravdu i za Ukrajince", kazao je Borrell.
U Haagu tvrde da su stotine ukrajinske djece odvedene u Rusiju
Stotine ukrajinske djece odvedene su iz sirotišta i dječjih domova u Rusiju, kazao je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan u izvješću u petak.
Khanova je izjava uslijedila nakon što je ICC izdao naloge za uhićenje predsjednika Putina i Ljvove-Belove.
"Mnoga su djeca, pretpostavljamo, otad dana na posvajanje u Ruskoj Federaciji", kazao je.
Khan je dodao da je promjena u ruskome zakonu olakšala ruskim obiteljima da posvajaju tu djecu dok su u vrijeme deportacija ukrajinska djeca bila zaštićene osobe po Četvrtoj ženevskoj konvenciji.
Khan je u svome izvješću današnje naloge za uhićenjima nazvao "prvim konkretnim potezom" dok druge istrage u Ukrajini još traju.
Proračun ICC-a za ovu godinu 170 milijuna dolara
Prema informacijama dostupnima na mrežnim stranicama ICC-a, Sud u ovoj godini raspolaže proračunom od gotovo 170 milijuna američkih dolara. Za ICC radi oko 900 ljudi u stotinjak zemalja.
Pred ICC-jem je dosad pokrenut 31 slučaj za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i agresiju. ICC je dosad izdao 38 naloga za uhićenje. Suci su dosad donijeli 10 osuđujućih i četiri oslobađajuće presude.
ICC je uspostavljen po uzoru na Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). No, za razliku od tog ad hoc suda, ICC je stalni sud.
Godinu dana ruske invazije na Ukrajinu
Rusija je 24. veljače prošle godine napala Ukrajinu. Do sada je zauzela otprilike petinu ukrajinskog teritorija kojeg je potom i anektirala. UN, EU, SAD i najveći dio zemalja osudili su rusku aneksiju ukrajinskog teritorija kao protivnu međunarodnom pravu.
U ruskoj agresiji na Ukrajinu počinjeni su brojni zločini nad civilima. Najpoznatiji među njima su masakr u Buči i u Izjumu, za koje su međunarodne organizacije prikupile i dokaze.
Brojni su ukrajinski gradovi u ratu jako oštećeni, a neki su, poput Mariupolja ili Bahmuta, praktično sravnjeni sa zemljom.
Rusija u izolaciji, Ukrajina kandidat za EU
Geopolitička karta Europe i svijeta nakon ruske invazije na Ukrajinu jako se promijenila.
Nakon što joj je Zapad uveo drakonske sankcije, Rusija je potonula u međunarodnu izolaciju te se okrenula razvoju odnosa s Kinom, Sjevernom Korejom, Indijom, Pakistanom, Iranom, Kubom i ostalim zemljama u razvoju.
S druge strane, Ukrajina je postala kandidat za članstvo u EU. Kijev je zatražio i ulazak u NATO, no još nije dobio odgovor na svoju kandidaturu, što znači da Ukrajina za NATO do daljnjega ostaje samo "partnerska država".