Nakon što je shvatila da neće osigurati većinu u parlamentu, vlada premijerke Elisabeth Borne posegnula je za posebnim ustavnim ovlastima kako bi bez potvrde parlamenta povisila dobnu granicu za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine
Manevar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kojim je zaobišao Narodnu skupštinu kako bi progurao omraženu mirovinsku reformu bez glasanja u donjem domu parlamenta, mogao bi osigurati reformu za koju tvrdi da je prijeko potrebna za spas mirovinskog sustava, ali bi se mogao pokazati i kao Pirova pobjeda.
Vlada je, naime, odlučila posegnuti za posebnim ustavnim postupkom kako bi bez glasanja u parlamentu progurala spornu mirovinsku reformu.
Posebne ustavne ovlasti umjesto glasanja u parlamentu
Radi se o proceduri po članku 49. točka 3. ustava koja Macronu omogućuje da povisi granica za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.
Posežući za posebnim ustavnim ovlastima umjesto da riskira odbacivanje reforme u donjem domu, Macron je samo dao novo streljivo oporbi i čelnicima sindikata koji reformu nazivaju nedemokratskom.
Desnica govori o 'demokratskom državnom udaru'
Njegov potez također ide na ruku krajnjoj desnici.
"Ovo je demokratski državni udar", rekla je čelnica krajnje desnice Marine Le Pen na kaotičnoj sjednici parlamenta.
Objava premijerke Elisabeth Borne u četvrtak u parlamentu da će vlada iskoristiti posebni ustavni postupak da bi mirovinska reforma prošla u parlamentu bez glasanja oporba je popratila galamom, zvižducima i sloganima protiv reforme.
Vlada je, naime, ocijenila, da usprkos potvrđenim glasovima konzervativnih zastupnika neće imati većinu u donjem domu.
Macron igrao na sigurno
Nekad poznat kao političar sklon donošenju rizičnih odluka, svojevrsni politički kockar, Macron je ovaj puta odlučio ići na sigurno.
Bio je, kaže jedan vladin izvor, zabrinut za šire financijske posljedice odbacivanja reforme koja bi trebala umiriti investitore i rejting agencije glede održivosti francuskog duga.
No, višetjedne užarene rasprave u parlamentu i ulični prosvjedi s preko milijun ljudi mogli bi ostaviti toksično nasljeđe koje će dati vjetar u leđa krajnje desnim populistima, smatraju analitičari.
"Ova reforma ima sve potrebne sastojke da osigura glasove strankama krajnje desnice", rekao je Bruno Palier, politolog sa sveučilišta Sciences-Po.
Prema njegovoj ocjeni, teret reforme će najvećim dijelom podnijeti niža srednja klasa koja se već osjećala gubitnikom u globalizaciji, podsjećajući da je to bio slučaj u Velikoj Britaniji prije Brexita i u SAD-u prije Donalda Trumpa.
"Ta ogorčenost, srdžba i jad neće nestati. Preobrazit će se u nešto drugo i samo će čekati da se prikaže na glasačkim listićima", dodao je.
Podsjetio je i kako je Nicolas Sarkozy izgubio reizbore 2012. nakon što je 2010. nastojao povisiti dob za mirovinu sa 60 na 62.
I prijašnje francuske vlade posezale za posebnim ustavnim ovlastima
On također podsjeća da su za istim ustavnim ovlastima posezale brojne vlade, uključujući ljevicu, centar i desnicu, a socijalistički premijer Michel Rocard je posebne ustavne ovlasti upotrijebio 28 puta.
No, Macron je od samog početka propustio ukazati zašto je ta reforma po njemu prijeko potrebna. U početku su ministri pokušali "prodati" reformu pod izlikom spašavanja mirovinskog sustava od urušavanja da bi potom tvrdili da se radi o "ljevičarskoj reformi".
Politički analitičari također ocjenjuju da je Le Pen odigrala najbolje što je mogla te da bi mogla izvući korist iz načina na koji se odvijala cijela rasprava o mirovinskoj reformi.
Nastavljaju se prosvjedi
Analitičari ukazuju na još jedan detalj: Macron se 2027. neće moći natjecati za treći mandat, a za sada njegov nasljednik nije na vidiku.
"Gospođa Le Pen je spremna za zasjedu", rekao je Laurent Berger, čelnik umjerenog sindikata CFDT.
Le Pen je opetovano iskazivala protivljenje reformi, ali je svojim kolegama u parlamentu sugerirala da se suzdrže od opstruktivnih taktika radikalne ljevice.
Jedno je sigurno, završetak rasprava u parlamentu ne znači mir na ulicama. Dapače, prema anketama 62 posto Francuza smatra da se prosvjedi moraju nastaviti i nakon usvajanja zakona.
Nakon što je vlada zaobišla parlament, u trenu su na pariškom Trgu sloge, nasuprot Narodne skupštine, izbili prosvjedi.
Simbolika je vrlo snažna: upravo tamo je prije 230 godina giljotiniran Luj XVI.