Odluku o ukidanju viza za građane Kosova još mora potvrditi Europski parlament
Ministri unutarnjih poslova Europske unije dali su u četvrtak zeleno svjetlo ukidanju viza za građane Kosova.
Kako su priopćili iz Vijeća EU, odluku o ukidanju viza za nositelje kosovskih putovnica još mora potvrditi Europski parlament, nakon čega će je objaviti u Službenom listu EU.
Ukidanje viza za nositelje kosovskih putovnica zaživjet će s ETIAS-om 1. siječnja 2024.
"Kosovo je poduzelo velike napore kako bi unaprijedilo svoju sigurnost i upravljanje migracijama te uskladilo svoju viznu politiku s onom EU. Nadamo se da će naša suradnja u tim područjima i dalje biti plodonosna", kazala je švedska ministrica za migracije Maria Malmer Stenergard, a navodi se u priopćenju Vijeća EU.
Odluka o ukidanju viza za građane Kosova na snagu bi trebala stupiti 1. siječnja sljedeće godine, kada zaživi ETIAS, novi europski informacijski sustav o ulascima državljana trećih zemalja na područje Unije. Prema novim pravilima, nositelji kosovskih putovnica moći će bez viza boraviti na području EU do 90 dana u razdoblju od ukupno 180 dana.
Europska komisija je već predložila ukidanje viza za nositelje kosovskih putovnica.
Kosovo jedino na Zapadnom Balkanu čijim građanima još trebaju vize za ulazak u EU
Kosovo je jedina zemlja Zapadnog Balkana čijim građanima još trebaju vize za ulazak na područje EU. Unija je još 2009. i 2010. godine ukinula vizni režim za državljane Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine.
Uslijedilo je potom ukidanje viza za državljane Moldavije, a nakon toga i za nositelje putovnica Ukrajine i Gruzije. Među kandidatima i potencijalnim kandidatima, vize još nisu ukinute jedino za građane Turske te Kosova.
Kosovo krajem prošle godine apliciralo za ulazak u EU
Kosovo je krajem prošle godine podnijelo zahtjev za ulaskom u EU.
U ovom je trenutku, međutim, teško reći hoće li Priština uspjeti dobiti status kandidata, budući da Kosovo kao neovisnu državu ne priznaje pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar).
Napeti odnosi Beograda i Prištine
Odnosi Prištine i Beograda vrlo su napeti, zbog čega je EU nedavno pokrenula inicijativu za normalizaciju odnosa, po kojoj se Srbija više ne bi protivila ulasku Kosova u međunarodne organizacije, dok se od Beograda ne bi tražilo da izrijekom prizna Kosovo. Srbi na Kosovu trebali bi, kako je dogovoreno još 2013. godine, dobiti Zajednicu srpskih općina.
Srbija smatra Kosovo svojom južnom pokrajinom u kojoj je vlast, nakon izgubljenog rata s NATO-om 1999. godine, prešla u ruke Ujedinjenih naroda (UNMIK), dok vojnu vlast vrši KFOR koji je pod nadzorom NATO-a.
Neriješen status Kosova
No, dokumentima kojima je zaključen rat između tadašnje SR Jugoslavije, najveći dio koje je činila upravo Srbija, i NATO-a nije definiran status Kosova. Beograd i Priština su o budućnosti Kosova godinama bezuspješno pregovarali, pri čemu je Beograd Kosovu nudio suštinsku autonomiju, dok je Priština inzistirala na neovisnosti.
Vlasti u Prištini su 2008. godine jednostrano proglasile neovisnost koju je do sada priznalo stotinjak zemalja u svijetu, ali ne i Srbija, kao ni Bosna i Hercegovina te nekoliko članica EU i NATO-a. Neovisnost Kosova nisu priznale ni Rusija, Kina, Indija i najveći dio zemalja Trećeg svijeta. Pojedine zemlje koje su ranije priznale neovisnost Kosova posljednjih su godina čak i povukle priznanje.
Unatoč tome, mnoge zemlje koje ne priznaju Kosovo kao samostalnu državu prihvaćaju kosovske putne isprave.