Vladajuća stranka Gruzijski san objavila je da povlači iz parlamentarne procedure zakon po kojem bi se sve gruzijske organizacije koje iz inozemstva dobivaju više od 20 posto prihoda registrirale kao strani agenti
Gruzijska vladajuća stranka priopćila je u četvrtak da odustaje od prijedloga zakona o "stranim agentima" nakon dvije noći nasilnih prosvjeda protiv onoga za što protivnici kažu da je autoritaran zaokret inspiriran Rusijom koji ugrožava nade u priključenje zemlje Europskoj uniji.
Vladajuća stranka Gruzijski san objavila je u priopćenju da će "bezuvjetno povući prijedlog zakona koji smo podržavali bez rezervi".
Tvrde da su željeli zaštiti Gruzijsku pravoslavnu crkvu
Navela je potrebu smanjenja "sukoba" u društvu odbacujući uz to "laži" koje je o prijedlogu zakona rekla "radikalna oporba".
Prema tom zakonu sve gruzijske organizacije koje iz inozemstva dobiju više od 20 posto svojih prihoda trebale bi se registrirati kao "strani agenti" ili bi bile kažnjene.
Gruzijski san prije je rekao da je zakon nužan kako bi se razotkrili kritičari Gruzijske pravoslavne crkve, jedne od najmoćnijih institucija u zemlji.
EU pohvalila odluku gruzijskih vlasti o povlačenju iz procedure spornog zakonskog prijedloga
Izaslanstvo EU pohvalilo je odluku o povlačenju zakona objavivši na Twitteru: "Pozdravljamo objavu vladajuće stranke o povlačenju nacrta zakona o 'stanom utjecaju'.
"Ohrabrujemo sve političke vođe u Gruziji da nastave proeuropske reforme, na inkluzivan i konstruktivan način", stoji u objavi na Twitteru.
Masovni prosvjedi protiv zakonskog prijedloga
Na zajedničkom brifingu koji su održale oporbene stranke nakon što je prijedlog zakona povučen, Giga Lemonjala, predstavnik stranke Droa, rekao je da će se prosvjedi nastaviti dok vlada službeno ne osudi prijedlog zakona o stranim agentima i oslobodi sve koji su pritvoreni za vrijeme prosvjeda.
Parlament je prvotno odobrio nacrt zakona u utorak, ali su se deseci tisuća prosvjednika zatim okupili ispred parlamenta, te ponovno u srijedu. Neki prosvjednici bacali su benzinske bombe, kamenje i plastične boce na policiju.
Razbijen je najmanje jedan prozor na zgradi parlamenta, a policijski automobil je prevrnut. Policija je upotrijebila suzavac, šok granate i vodene topove kako bi rastjerala okupljene, a rekla je da je tijekom prosvjeda u utorak uhićeno 77 ljudi.
Protivnici prijedloga zakona, uključujući gruzijsku predsjednicu Salome Zourabišvili, koja je rekla da će upotrijebiti pravo veta, usporedili su ga s ruskim zakonom iz 2012., koji je korišten za suzbijanje neslaganja s vlasti.
Gruzijska vlada kaže da je zakon sastavljen po uzoru na američke zakone o stranim agentima koji su na snazi od 1930-ih.
Gruzijska oporba dugo je kritizirala Gruzijski san zbog onoga što vidi kao pretjeranu bliskost s Moskvom.
Gruzija još nema kandidatski status ni za EU ni za NATO
Rusija podržava separatiste u odcijepljenim gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji.
Štoviše, Rusija je 2008. godine napala Gruziju i vodila je protiv nje kratkotrajan rat koji je rezultirao odvajanjem Abhazije i Južne Osetije od Gruzije i njihovim proglašenjem za neovisne države. Neovisnost Abhazije i Južne Osetije dosad je priznala samo Rusija i još nekoliko zemalja u svijetu, dok Gruzija tvrdi da su te regije dio gruzijskog teritorija i da se nalaze pod ruskom okupacijom.
Nacrt zakona razljutio je pristaše gruzijskog članstva u EU, nakon što su dužnosnici Unije osudili nacrt zakona i rekli da će zakomplicirati put Gruzije k pridruživanju bloku.
EU je na ljeto prošle godine odbila Gruziji dodijeliti status kandidata za članstvo, kakav je priznala Ukrajini i Moldaviji, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi. Ipak, iz Bruxellesa su poručili kako Gruzija ima europsku perspektivu i da će kandidatski status dobiti nakon što provede reforme koje od nje traži Unija.
Inače, Gruzija želi članstvo i u NATO-u. Ipak, ni za NATO Gruzija još nije službeni kandidat, već samo "partnerska država", kao i Ukrajina.