Europska komisija danas objavljuje izvješće o godinu dana provedbe Direktive o privremenoj zaštiti koja je prvi put aktivirana 4. ožujka 2022. prošle godine kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu.
Samo tjedan dana nakon što su ruske snage napale Ukrajinu, Direktiva o privremenoj zaštiti aktivirana je na prijedlog Europske komisije zahvaljujući jednoglasnoj odluci država članica. Platforma solidarnosti s Ukrajinom, koju je Komisija uspostavila na početku rata, okuplja institucije EU-a, države članice, zemlje pridružene Schengenu, agencije EU-a, međunarodne organizacije te ukrajinske i moldavske vlasti. Služi kao neformalni i fleksibilan forum za raspravu o operativnim pitanjima kako bi se koordinirala potpora na terenu. Razmjena informacija i prikupljanje točnih podataka putem Mreže EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija i rad europskih agencija za azil pridonijeli su brzoj uspostavi platforme za registraciju privremene zaštite.
Direktiva o privremenoj zaštiti pokazala se ključnim instrumentom za pružanje neposredne zaštite u EU-u te bi u budućnosti trebala ostati dio paketa instrumenata dostupnih Europskoj uniji.
"Od prvog dana ruske invazije EU je na strani ukrajinskog naroda. Europska solidarnost utjelovljena je odobravanjem statusa neposredne zaštite za više od četiri milijuna ljudi, pri čemu su građani EU-a osigurali smještaj u svojim domovima, škole primaju nove učenike, bolnice i medicinske službe pomažu potrebitima, a više od milijun ljudi raseljenih iz Ukrajine pronašlo je radna mjesta. Privremena zaštita već je produljena i spremni smo je dodatno produljiti. Podupirat ćemo Ukrajinu koliko to bude potrebno. Jasno je i da bi ovaj vrijedan instrument trebao ostati dio paketa instrumenata EU-a i u budućnosti.", izjavio je povodom godišnjeg sumiranja rezultata Direktive Margaritis Schinas, potpredsjednik za promicanje europskog načina života.
Direktivom je osigurana neposredna zaštita, a formalnosti su smanjene na najmanju moguću mjeru. Ta je zaštita dopunjena sveobuhvatnim i usklađenim skupom prava. Države članice brzo su uspostavile postupke za registraciju i izdavanje potrebne dokumentacije. Uspostavljena je posebna zaštita djece, te je trenutačno gotovo petina ukrajinske djece u EU-u. Također je olakšan pristup obrazovanju i strukovnom osposobljavanju: od početka školske godine prošlog rujna otprilike pola milijuna ukrajinske djece upisano je u obrazovne sustave diljem EU-a.
"Generacija ukrajinske djece iskusila je godinu nasilja, straha, gubitka i tragedije. Morali su ostaviti svoje živote za sobom. Njihova sadašnjost i budućnost neopozivo su promijenjene. Već smo postigli mnogo kad je riječ o registraciji, zaštiti i školovanju djece koja su potražila utočište unutar Europske unije. Pobrinut ćemo se za rješavanje preostalih izazova i pomoći našim državama članicama da prihvate djecu iz Ukrajine imajući na umu njihove najbolje interese, uključujući djecu iz ukrajinskih ustanova.", izjavila je o problematici zbrinjavanja ukrajinske djece Dubravka Šuica, potpredsjednica za demokraciju i demografiju.
Zbog rata u Ukrajini EU je uspostavio zajednički plan za borbu protiv trgovine ljudima kako bi se podigla razina osviještenosti raseljenih osoba i spriječila trgovina ljudima. Omogućen je pristup zdravstvenoj skrbi i socijalnim naknadama - gotovo 2000 ukrajinskih pacijenata uspješno je evakuirano u 20 zemalja EU-a i EGP-a. Zaštita mentalnog zdravlja i psihosocijalna potpora pruža se svima koji su pobjegli od ratnih sukoba. Također je omogućen pristup radnim mjestima. Oko milijun raseljenih osoba zaposleno je diljem Europe, a EU je pokrenuo pilot-projekt za uspostavu baze talenata za potporu integraciji na tržište rada.
Što se tiče pristupa smještaju i stanovanju, smjernice za sigurne domove pomažu državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima te civilnom društvu u organizaciji privatnih stambenih inicijativa. Komisija je dodijelila 5,5 milijuna eura projektu koji vodi Međunarodna federacija Crvenog križa za potporu provedbi sigurnih domova te je objavila poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava radi daljnjeg promicanja programa sponzorstva zajednice.
Platforma solidarnosti s Ukrajinom koju je Komisija uspostavila odmah nakon aktivacije Direktive imala je ključnu ulogu u osiguravanju koordiniranog odgovora.
Komisija i njezine agencije pružile su operativnu potporu državama članicama u provedbi Direktive. Agencija EU-a za azil podupire 13 država članica u njihovim potrebama za azilom, prihvatom i privremenom zaštitom. Oko 200 članova osoblja Frontexa raspoređeno je u najizloženije države članice i Moldovu kako bi se poduprlo njihovo upravljanje granicama. Europol je rasporedio i osoblje i službenike za provođenje sekundarnih sigurnosnih provjera u pet država članica i Moldovu. U državama članicama uspostavljena su tri čvorišta Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kako bi se Ukrajini poslalo više od 80000 tona nenovčane pomoći.
EU je pružio i financijsku potporu kako bi se odgovorilo na potrebe raseljenih osoba. EU je osigurao ukupno 13,6 milijardi eura dodatnih sredstava u okviru paketa CARE i FAST-CARE. U okviru kohezijskih fondova reprogramirana je 1 milijarda eura, a 400 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje u okviru fondova za unutarnje poslove.
EU je također pojačao suradnju s međunarodnim partnerima kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Ujedinjena Kraljevina, kao i s relevantnim međunarodnim organizacijama.
Iz Europske komisije poručuju da su zemlje članice EU spremne pružati potporu Ukrajini sve dok je to potrebno. Zaštita je već produljena do ožujka 2024. i može se dodatno produljiti do 2025. Komisija je spremna poduzeti korake za daljnje produljenje ako to bude potrebno. Istodobno će se primjenjivati snažan koordinirani pristup EU-a kako bi se osigurao neometan prijelaz na alternativne pravne statuse kojima bi se omogućio pristup pravima nakon isteka privremene zaštite te ciljana potpora osobama koje se žele vratiti kućama.
Na temelju provedbe Komisija smatra da bi Direktiva o privremenoj zaštiti trebala ostati dio paketa mjera dostupnih na razini EU-a. Komisija će surađivati sa suzakonodavcima kako bi osigurala da Europska unija raspolaže alatima koji su joj potrebni u budućnosti i osigurala odgovarajuću usklađenost s prijedlogom Komisije za uredbu o kriznim situacijama i višoj sili.
"Godinu dana privremene zaštite dokaz je jedinstva i solidarnosti Unije s ljudima koji bježe od ruske agresije na Ukrajinu. EU je brzo reagirao i pružio sigurno utočište onima kojima je to potrebno. To je zajednički pothvat država članica, uključujući socijalne partnere, nevladine organizacije, javna tijela i međunarodne organizacije. Želim naglasiti impresivnu razinu solidarnosti i iznimnu dobrodošlicu velikog broja Europljana koji su otvorili svoje domove i srca ljudima koji bježe od rata.", prokomentirala je godišnju ocjenu Direktivne Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove.