Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova RH, koordinator nacionalnog tijela za provođenje sankcija, odgovorilo je za Euractiv na upit što misli o prijedlogu osnivanja EU centra za sankcije kojeg zagovara Nizozemska
Nakon što je nizozemski ministar vanjskih poslova, Wopke Hoekstra, pokrenuo inicijativu za osnivanje središnjeg tijela radi bolje koordinacije sankcija protiv Rusije i kažnjavanja onih koji ih zaobilaze, obratili smo se Ministarstvu vanjskih poslova RH, odnosno državnom tajniku Frani Matušiću, kao koordinatoru nacionalnog tijela za provođenje sankcija (Međuresorna stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničenja) s pitanjem – kakav je hrvatski stav o nizozemskoj inicijativi?
Naime, nizozemski ministar je prilično kritički ocijenio dosadašnje dosege provođenja sankcija, te je istaknuo da "trenutno u EU imamo vrlo slabe mogućnosti da analiziramo, koordiniramo i promičemo nove sankcije".
Državni tajnik Matušić naglašava da je Europska unija u odgovoru na rusku invaziju uvela najopsežniji sankcijski režim u svojoj povijesti, te da „sa svakim novim paketom raste i razina složenosti mjera koje se primjenjuju protiv Rusije, što za sobom povlači potrebu za postojanom analizom provođenja sankcija kako bi se uspješno identificirala područja na kojima je potrebna jača koordinacija između država-članica EU i njezinih institucija.“
Deseti paket sankcija je već donio veliku razmjenu informacija
Ističe da je u nedavno usvojenom, desetom paketu sankcija prema Rusiji definirana mjera prema kojoj fizičke ili pravne osobe, subjekti ili tijela nacionalnim nadležnim tijelima trebaju dostaviti detaljne informacije o sredstvima i gospodarskim izvorima koji su zamrznuti ili se s njima trebalo postupati kao da su zamrznuti, kao i informacije o sredstvima i gospodarskim izvorima koji pripadaju, u vlasništvu su, u posjedu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela uvrštenih na popis koji su bili predmet bilo kakvog premještaja, prijenosa, izmjene, upotrebe, pristupa ili poslovanja neposredno prije uvrštenja na popis. A ta je mjera, kaže Matušić, nesumnjivo jedan je od koraka koji su države-članice EU, u suradnji s Europskom komisijom, poduzele kako bi poboljšali razmjenu informaciju i olakšali provođenje sankcija.
„EU, odnosno Europska komisija, redovito održava sastanke stručnih skupina u okviru kojih stručnjaci na operativnoj razini međusobno razmjenjuju primjere najbolje prakse i postavljaju pitanja u vezi provedbe sankcija Komisijinim predstavnicima.“, objašnjava Matušić. Komisija je također uspostavila platformu za sastanke na visokoj razini, na kojima sudjeluju nacionalni koordinatori za provođenje sankcija (hrvatski predstavnik je naš sugovornik, državni tajnik i koordinator Stalne skupine, Frano Matušić) ili resorni visoki predstavnici tijela država članica ( u Hrvatskoj su to resorni predstavnici u Stalnoj skupini).
Na upit Euractiva hoće li Hrvatska podržati nizozemski prijedlog o osnivanju europskog centra za sankcije, dobili smo potvrdan odgovor.
Moguće neželjeno dupliranje i smanjenje učinkovitosti
„Republika Hrvatska načelno podržava inicijative čiji je cilj poboljšanje učinkovitosti sankcija, no istovremeno napominje da u raznim tijelima Komisije već postoje instrumenti za praćenje provedbe sankcija te je stoga izuzetno važno analizirati postojeće kapacitete kako ne bi došlo do neželjenog dupliranja i posljedičnog smanjenja učinkovitosti.“, odgovara Frano Matušić.
S obzirom da Nizozemska zagovara i mnogo veću razinu transparentnosti, javnu objavu svih uključenih, "posramljivanje", pa i kazneni progon, pitali smo državnog tajnika Matušića kao koordinatora Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe sankcija, kakav je hrvatski stav po tom pitanju.
„Za pretpostaviti je da bi kazne donesene u slučaju utvrđenih prekršaja i kaznenih djela iz područja izbjegavanja ili kršenja sankcija doprinijele jačanju provedbe sankcija. Sukladno relevantnom zakonu Republike Hrvatske (čl. 14 Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja), kršenje međunarodnih mjera ograničavanja može rezultirati kaznenim progonom.“, odgovoreno je na naš upit.