Latvijski parlament odobrio je u četvrtak zabranu uvoza svih poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i Bjelarusa koja će biti na snazi do najmanje 2025. godine, čime je postala prva zemlja EU koja je to učinila.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Europska unija je uvela gospodarske sankcije Rusiji - no to se nije odnosilo na prehrambene proizvode. To je baltičkim državama omogućilo da, sa svojim velikim kapacitetima skladištenja žitarica i učinkovitom lučkom infrastrukturom, postanu središte za trgovinu ruskim pšenicom.
Latvija je drugi najveći uvoznik u EU ruskih poljoprivrednih proizvoda, iza Italije. Iz Rusije je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 280 milijuna eura u prvih 10 mjeseci prošle godine, ili 12 posto ukupnog europskog uvoza iz Rusije.
Po podacima Europske komisije čak se uvoz žitarica i uljarica između 2022. i 2023. godine uvelike povećao, sa 102.000 tona na 360.000 tona godišnje za žitarice i sa 80.000 na 370.000 tona uljarica.
Međutim, situacija je u Latviji dovelo je do prosvjeda poljoprivrednika, koji su od vlade zatražili hitnu zabranu uvoza hrane iz Rusije i Bjelorusije, što je podržao i latvijski predsjednik Edgars Rinkevics.
Latvija će stoga zabraniti uvoz poljoprivrednih proizvoda i stočne hrane iz Rusije i Bjelorusije, a zabrana će biti na snazi sve do 1. srpnja 2025.
Ruski i bjeloruski proizvodi koji su trenutno u tranzitu bit će prevezeni u druge zemlje EU nakon što prođu carinsku kontrolu.
Latvijska uvidu zbranu mjesec dana nakon što je latvijski ministar poljoprivrede Armands Krauze pozvao cijelu Europsku uniju da poduzmu "konkretne i hitne mjere" i uvedu sankcije za rusku hranu.
Nakon parlamentarnog izlasavanja zabrane, latvijska vlada podnijet će do 1. ožujka 2025. izvješće o efektu zabrane na nacionalno ekonomiju i predložiti ukidanje ili produljenje iste.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Latvia approves ban on Russian agricultural products)