Šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, ujedno i čelnik stranke Narod i pravda, koja je članica vladajuće koalicije, kaže da pitanje predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu BiH treba riješiti, ali da sada nije vrijeme za to
Izmjene Izbornog zakona kakve je predložio HDZ BiH u ovom trenutku ne mogu dobiti suglasnost koalicijskih partnera u vlasti, izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je ujedno čelnik stranke Narod i pravda (NiP), članice vladajuće koalicije.
HDZ BiH je kroz Hrvatski narodni sabor (HNS), koordinaciju dijela hrvatskih stranaka u toj zemlji, početkom tjedna predložio izmjene u Izbornom zakonu koje se odnose na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
'EU maksimalno smanjila zahtjeve prema BiH i tu priliku treba iskoristiti'
Konaković je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu kazao kako je Europska unija maksimalno smanjila svoje zahtjeve u odnosu na BiH i tu priliku sada treba iskoristiti, ali da preinake Izbornog zakona kakve sada predlaže HNS nisu moguće.
"Za trojku to nije prihvatljivo", izjavio je Konaković u ime tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok unutar vladajuće koalicije.
'Inzistiranje na izmjenama kakve traži HDZ BiH znači blokadu procesa eurointegracija'
Dodao je kako je HDZ BiH u proteklih 12 mjeseci bio vrlo korektan partner u vlasti, no inzistiranje na predloženim izmjenama u sadašnjem trenutku značilo bi blokadu procesa europskih integracija sa svim posljedicama koje iz toga proistječu pa ne vjeruje da će se to dogoditi.
"To pitanje (izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH) treba riješiti, ali ovo nije tajming za ucjene", kazao je Konaković, koji tvrdi da je HDZ tijekom ranijih pregovora pristao na ukidanje etničkih prefiksa kod članova Predsjedništva BiH, a rješenje koje je sada predloženo opisuje korakom unatrag.
'Potrebna izmjena Ustava'
Jedini način cjelovitih izmjena Izbornog zakona je izmjena Ustava, smatra Konaković.
HNS želi da izmjene koje predlaže budu dio paketa tehničkog poboljšanja izbornog zakona čiji je cilj osigurati bolji nadzor nad izbornim procesom, uključujući tu uvođenje novih tehnologinja provjere identiteta birača i utvrđivanja izbornih rezultata.
HNS odnosno HDZ BiH, predlažu da se u Izborni zakon uvede odredba po kojoj bi u državni vrh bio izabran onaj Hrvat koji, uz opću potporu birača s područja cijele Federacije, dobije i većinu glasova u županijama u kojima su Hrvati apsolutna ili razmjerna većina stanovnika.
Schmidt i Europska komisija samo za tehničke izmjene Izbornog zakona
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u prosincu je zatražio od političara u BiH da bez odgode usvoje izmjene Izbornog zakona samo u tehničkom dijelu, najavivši kako će, ne bude li dogovora o tome, takve izmjene nametnuti on temeljem svojih ovlasti.
Europska komisija također je na stajalištu da bi izborni zakon sada trebalo promijeniti u tehničkom dijelu.
Uvjeti za pokretanje pregovora s EU
Čelnici vladajućih stranaka u BiH prošlog su tjedna najavili kako će do 16. veljače pokušati usuglasiti prijedloge tri zakona čije je usvajanje u parlamentu BiH Europska komisija postavila kao uvjet da bi Europsko vijeće u ožujku razmatralo i eventualno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Da bi se to dogodilo, državni bi parlament morao do kraja veljače usvojiti zakone o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima odnosno o uspostavi prizivnog odjela Suda BiH.
Na inzistiranje čelnika HDZ BiH Dragana Čovića, dio tog paketa postale su i izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.