Dogovorom u posljednjem trenutku u Berlinu omogućio se pristanak Njemačke na odluku EU o smanjenju emisija teških vozila za 90 posto do 2040. - u zamjenu za klauzulu koja se odnosi na vozila na tzv. e-goriva.
Europa će od 2035. zabraniti prodaju novih automobila s tradicionalnim benzinskim i dizelskim motorima. Slična pravila za teška vozila, u kojima se predviđa smanjenje emisija za 90 posto do 2040. godine, potvrdili su Europski parlament i zemlje EU u neslužbenim pregovorima u siječnju.
Službeno odobrenje obično je formalnost, i očekivalo se da će tako i biti 7. veljače na sastanku veleposlanika zemalja članica u Bruxellesu. No, zbog pritiska liberalne stranke FDP koja je dio vladajuće koalicije i koja "nije bila zadovoljna siječanjskim sporazumom," kako tvrdi njemački Euractiv, Njemačka je na tom ključnom glasanju trebala ostati suzdržana - što bi onda ugrozilo donošenje zakona na europskoj razini, zbog "sličnih zabrinutosti" u zemljama poput Italije i Češke.
Glsanje u Bruxellesu je odgođeno za petak popodne. Ipak, nakon dogovora u Berlinu kojim su u posljednji trenutak izglađene neobjašnjene nesuglasice, Njemačka će ipak podržati zakon, javlja njemački Euractiv pozivajući se na izvore u vladi, a ministarstvo prometa potvrdilo je za Euractiv da podržava sporazum. Kao ustupak FDP-u, u zakon je uvrštena posebna klauzula koja od pravila izuzima teška vozila na sintetička, ili takozvana e-goriva.
Iako e-goriva mogu biti klimatski neutralna kada se radi o "zelenom" vodiku ili sustavima koji "hvataju" emisije CO2 prije nego se ispuste u atmosferu, emisije iz ispušnih cijevi - koje su glavni kriterij za Bruxelles - kod njih ostaju iste. Posebnom klauzulom utvrđuje se taj izuzetak za e-goriva, koji će se naći u neobvezujućoj uvodnoj izjavi.
Sličan zastoj dogodio se i 2023. godine, kada je FDP-ov njemački ministar transporta Volker Wissing stopirao dogovorenu zabranu benzinskih i dizelskih motora do 2035. godine. Na kraju se ipak složio sa zabranom - ali pod uvjetom da se u sporazum uvrsti klauzula o e-gorivu za putnička vozila.
Njemačke vladajuće koalicije tradicionalno glasaju suzdržano na razini EU kad god se ne može postići zajedničko stajalište cijele vlade - što znači da čak i manja stranka u vladi prisili najveću državu EU na suzdržanost.
Zbog pravila glasanja u EU - kad za prolazak nekog zakona mora glasati "kvalificirana većina" koja predstavlja 55 posto članica i 65 posto stanovništva - suzdržanost Njemačke znači da je puno lakše oboriti neki zakonski prijedlog.
Ako se Njemačka povuče jer je suzdržana, otvara se prostor da druge države članice koje su nezadovoljne određenim zakonom - ali koje nemaju političku težinu ni potreban broj stanovnika - utječu na značajne izmjene.
Druge velike zemlje to onda nastoje iskoristiti kada im to odgovara. U slučaju automobila i kamiona, Italija - u kojoj je smješteno nekoliko velikih proizvođača kamiona - zaprijetila da bi u slučju potencijalne suzdržanosti Njemačke praktično srušila novi zakon.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Blockade lifted: Germany gives way on EU’s 2040 truck CO2 rules)