Europska komisija je na maksimumu svojih upravljačkih kapciteta, izjavila je u ponedjeljak njena potpredsjednica Věra Jourová u komentaru mogućih promjena u strukturi Komisije.

U ponedjeljak je sudjelovala na panelu organiziranom povodom 20 godina članstva Češke u EU, na kojem se raspravljalo o budućnosti Komisije i načina na koji je organizirana.

"Već smo organizirani kroz to što imamo izvršne potpredsjednike, potpredsjednike, i redovne povjerenike. Ta raspodjela portfelja negdje se preklapa, i morali smo naučiti raditi s tim... Rekla bih kako smo 'na rubu' održivosti u smislu upravljanja," rekla je Jourová.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odlučila je 2019. preoblikovati Komisiju - koja se sastoji od 28 povjerenika, po jednog iz svake države članice - oko osam potpredsjednika, od kojih su troje izvršni potpredsjednici odgovorni za tri ključne teme političkog programa: europski Green Deal, digitalizaciju i ekonomiju.

Preostalih pet potpredsjednika, uključujući i Jourovu, bave se koordiniranjem određenih političkih prioritetnih područja.

35 povjerenika iz 35 članica?

No, budući da se očekuje kako će uskoro doći do proširenja EU na nove članice, Jourová kaže kako je potreba za promjenom mehanizama funkcioniranja EU hitno potrebna.

Komentirajući mogući ulazak još mnogo zemalja koje bi u konačnici činile Europsku uniju od čak 35 država članica, Jourová je rekla kako je ideja da svaka zemlja ima svojeg povjerenika s portfeljem "vrlo problematična."

Lisabonski ugovor je ograničio broj povjerenika na najviše dvije trećine broja država članica EU, uz rotaciju povjerenika među svim članicama. Međutim, 2009. godine, koristeći svoju novostečene ovlasti za mijenjanje broja povjerenika, čelnici EU na Europskom vijeću odlučili su kako će Komisija ubuduće imati isti broj povjerenika koliko ima i država članica.

U nacrtu izbornog programa Europske pučke stranke (EPP) kojeg je Euractiv objavio prošlog tjedna, ta najveća politička obitelj EU predlaže uvođenje još tri portfelja - jednog za mala i srednja poduzeća, jednog za ribarstvo, i jednog za pitanja obrane.

Ograničavanje ucjenjivačkog veta

Jourová je također uvjerena kako bi članice EU "trebale raspravljati" o mogućim promjenama oko jednoglasnog donošenja odluka u nekim područjima europskih politika.

"Treba identificirati uzak popis ključnih egzistencijalnih pitanja za koja bi - u situacijama kad se o njima odlučuje - država koja ulaže veto trebala pokazati vrlo snažan nacionalni interes."

Postojeća situacija je dovela do toga da pojedine države koriste veto za ucjenjivanje EU, zahtijevajući koncesije ili povlastice u područjima koja nemaju veze s temama na koje stavljaju veto - ta praksa je, između ostalog, blokirala i proces donošenja odluka u područjima kao što je slanje pomoći Ukrajini.

I EPP u svojem programu podržava ukidanje jednoglasnog odlučivanja u vanjskoj politici.

"Zagovaramo zamjenu načela jednoglasnosti u vanjskoj i obrambenoj politici glasanjem kvalificiranom većinom”, navodi se u EPP-ovom programu.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Jourová: EU Commission management is ‘on the edge’)