U 2024. godini EU će izdvojiti 87 milijuna eura i novu opremu za projekt upravljanja migracijama pokrenut 2022., kojeg provode agencija UN-a za migracije i francuska agencija ministarstva unutarnjih poslova Civipol.

Europska komisija vodi i paralelne pregovore s Kairom kako bi financiranje drugih projekata koji se tiču širokog raspona sektora, uključujući i migracije, uvjetovalo reformskim zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda (IMF).

Novac je namijenjeno za povećanje operativnih kapaciteta egipatske mornarice i granične službe, te za operacije traganja i spašavanja na moru. Projekt upravljanja migracijama između EU i Egipta započeo je 2022. s početnim iznosom od 23 milijuna eura, a dodatnih 115 milijuna eura odobreno je za 2023. godinu.

To znači da će u tri godine između 2022. i 2024. na Egipat potrošiti 225 milijuna eura.

Sredstva za 2022. i 2023. iskorištena su za upravljanje granicama, borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, dobrovoljnu repatrijaciju, i projekte reintegracije, pod nadzorom UN-ove organizacije za migracije IOM.

"S tim sredstvima Europske unije, IOM podupire egipatske vlasti, kroz aktivnosti izgradnje kapaciteta kojima se promiče upravljanje granicama temeljeno na ljudskim pravima i poštivanju međunarodnog prava i standarda, te također u vezi s operacijama traganja i spašavanja," izjavio je za Euractiv neimenovani izvor iz IOM-a.

Francuska agencija Civipol radi na natječaju, proizvodnji i isporuci novih spasilačkih brodova za 2024. godinu.

Međutim, prema izvješću europske agencije za azil EUAA iz 2023, od 2016. naovamo nije bilo gotovo nikakvih ilegalnih odlazaka s egipatske mediteranske obala, jer većina ilegalnih migranata iz Egipta u EU dolazi preko susjedne Libije.

Posljednjih godina došlo je i do znatnog povećanja broja egipatskih državljana koji podnose zahtjeve za vize u zemljama EU, navodi se u izvješću EUAA, i to uglavnom zbog pogoršanja situacije u toj zemlji.

Produbljivanje krize u Egiptu

Egipat- strateški partner EU - suočava se sa sve dubljom gospodarskom i političkom krizom, pri čemu njegovih 107 milijuna stanovnika trpi sve veću nestabilnost i izostanak jamstva osnovnih ljudskih prava.

U pismu šefovima država i institucija EU iz prosinca, nevladina udruga Human Rights Watch zatražila je od EU da "osigura da bilo kakva kalibracija njenog partnerstva s Egiptom i s time povezana makrofinancijska pomoć stvori i priliku za unapređenje građanskih, političkih i gospodarskih prava egipatskog naroda."

Efekt te pomoći "će biti trajan samo ako bude povezan sa strukturnim napretkom i reformama za sučeljavanje s vladinim zloupotrebama i represijom, koje su oduzele prava građanima isto koliko i ekonomska situacija," stoji u njihovom priopćenju.

Kriza ljudskih prava ne može se gledati odvojeno od gospodarske krize, izjavio je za Euractiv Timothy E. Kaldas, zamjenik direktora Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku (TIMEP) iz Washingtona. "Političke odluke i političke prakse režima igraju središnju ulogu u tome zašto je egipatsko gospodarstvo takvo kakvo jest," kazao je.

"Režim, na eksploatacijski načinn, iskorištava egipatsku državu. Na primjer, prisiljava kompanije u vlasništvu režima na provedbu iznimno skupih infrastrukturnih projekata koji ne pridonose nužno javnom dobru," tvrdi Kaldas, navodeći kao primjer izgradnju potpuno novih gradova, ili "nove palače za predsjednika."

Iako se takvim projektima bogati egipatska elita, narod je sve siromašniji - i u nekim slučajevima prisiljen napustiti zemlju, pojasnio je Kaldas.

Budući da je godišnja stopa inflacija cijena hrane i pića 2023. godine premašila 70 posto u Egiptu, i da je domaća valuta prošla niz šokova, kupovna moć Egipćana se drastično smanjila, pa privatni ulagači ne vide tu sjevernoafričku zemlju kao dobro mjesto za ulaganje.

Neovisnost privatnog sektora oštro je narušena, tvrdi se u izvješću organizacije Human Rights Watch iz studenog 2018. U slučaju nazvanom Juhayne Owners, dva egipatska poduzetnika proveli su u pritvoru nekoliko mjeseci nakon što su odbili predati vlasnički udio u svojoj kompaniji državnoj tvrtki.

Nedavni događaji na prijelazu Rafah sa susjednom Gazom, konflikti u Crvenom moru s pobunjenicima iz Jemena, i rat u susjednom Sudanu samo su još više pojačali nestabilnost.

Prošli odnosi EU i Egipta

Na posljednjem sastanku zajedničkog Vijeća EU i Egipta u lipnju 2022. dva su partnera iznijela popis prioriteta "za promicanje zajedničkih interesa, jamčenje dugoročne stabilnosti i održivog razvoja s obje strane Sredozemlja, te jačanje suradnje i ostvarivanje neiskorištenog potencijala odnosa."

Popis prioriteta odnosi se na širok raspon sektora u kojima je EU spremna pomoći Egiptu. U dokumentu se, među ostalim, naglašava prijelaz na digitalizaciju, održivost i zeleno gospodarstvo, trgovinu i ulaganja, socijalni razvoj i socijalnu pravdu, energetiku, okoliš i klimatsku politiku, reformu javnog sektora, sigurnost i terorizam, te migracije.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU grants €87m to Egypt for migration management in 2024)