Dok je nezadovoljstvo birača u najvećoj europskoj ekonomiji sve veće, njemački politički pejzaž je sve više fragmentiran, javljaju se nova imena koja pokušavaju privući birače koji su okrenuli leđa etabliranim strankama.
![profimedia-0835159810.jpg profimedia-0835159810.jpg](https://static.euractiv.hr/Picture/3564/jpeg/profimedia-0835159810.jpg?ts=2024-01-09T15:52:01)
Desetljećima se Njemačka doživljava kao simbol političke stabilnosti, gdje su uvijek na političkoj sceni dominirale stranke centra. "Izbori se dobivaju u centru" bila je glavna vodilja izbornih uspjeha bivše kancelarke Angele Merkel.
Međutim, uslijed brojnih kriza koje pogađaju Njemačka - od rasta cijena energenata do ekonomske recesije, birači se sve više okreću dosad marginalnim opcijama. I neka nova lica u politici pokušavaju kapitalizirati taj trend.
"Ako pogledamo odaziv birača i ankete, može se prognozirati kako će manje od 50 posto njemačkih birača glasati za jednu od takozvanih demokratskih stranaka centra na sljedećim saveznim izborima," rekla je u ponedjeljak ikona njemačke ljevice Sahra Wagenknecht na osnivanju njene nove stranke u ponedjeljak. "Većina ljudi je izgubila povjerenje u etablirane stranke."
Njena nova stranka, nazvana po osnivačici Savez Sahre Wagenknecht (BSW), uglavnom čine bivši zastupnici koji su s njom prebjegli iz esktremno lijeve Die Linke. Iako po sadašnjim anketama novoosnovani BSW osvaja tek 5 posto glasova, neka istraživanja pokazuju kako bi njezin maksimalni politički potencijal mogao biti oko 27 posto.
Fragmentacija Njemačke
Nova stranka Sahre Wagenknecht tek je posljednji u nizu primjer procesa fragmentacije koji se već neko vrijeme odvija u Njemačkoj.
"Fragmentacija je u stalnom porastu još od 1990-ih. To se ponajprije događa zbog niže lojalnosti birača prema nekad popularnim i izborno uspješnim strankama. Kriza vodećih stranaka onda je otvorila prostor za političku konkurenciju," rekla je za Euractiv Dorothée de Nève, profesorica političkih znanosti na Sveučištu u Giessenu.
Iako je malo vjerojatno da će Njemačka krenuti putem Nizozemske, gdje je u parlamentu zastupljeno više od 15 stranaka, čini se da fragmentacija ne jenjava.
"Njemački stranački sustav već je rascjepkaniji nego što je ikada bio, i to će se još više pojačati dolaskom stranke Sahre Wagenknecht," kaže za Euractiv Thomas Biebricher, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Frankfurtu.
"Nije puno ostalo od nekoć najvećih i najpopularnijih stranaka i onih koji su ih željeli naslijediti - osim jedino konzervativnog CDU/CSU koji je po anketama na nešto više od 30 posto podrške."
Wagenknecht bi prije svega vjetar u leđa moglo dati opće rašireno nezadovoljstva vladom. Tri koalicijske stranke na vlasti (socijaldemokratski SPD, Zeleni, i liberalni FDP) zajedno po anketama osvajaju tek 32 posto glasova. Rad kancelara Olafa Scholza podržava rekordno nizak broj Nijemaca - njih tek 19 posto - što je manje od polovice najniže ikada zabilježene ocjene u vrijeme vladavine Angele Merkel.
Opadanje popularnosti vlade posebno je vidljivo na istoku Njemačke. Po jednom nedavnom istraživanju, u pokrajini Saskoj bi sve tri vladajuće stranke u Scholzovoj koaliciji mogle osvojiti tek mršavih 14 posto glasova, a FDP i SPD bi mogli čak i ostati bez izbornog praga za ulazak u regionalni parlament.
'Pecanje' glasova na desnici
Međutim, Wagenknecht nije jedino novo lice koji bi potencijalno moglo uzdrmati njemačku politiku. Bivši šef njemačke domaće obavještajne službe BfV i član konzervativnog CDU-a Hans-Georg Maaßen izjavio je prošlog tjedna kako i on razmišlja o osnivanju nove stranke.
On je trenutno na čelu tzv. Werteuniona, udruge koja se predstavlja kao "konzervativna jezgra" CDU-a i koja često gura stranku prema zauzimanju konzervativnijih stavova. Budući da smatraju da za njihov ukus i stranka i dalje nije dovoljno konzervativna, u četvrtak je priopćio kako će članovi Werteuniona glasati o odcjepljenju od CDU-a i formiranju vlastite stranke.
Iako Wagenknecht i Maaßen dolaze sa suprotnih krajeva političkog spektra, natječu se za iste birače i njihove glasove, jer oboje pokušavaju privući birače krajnje desničarskog AfD-a koji trenutno po anketama ima povijesno najvišu podršku od čak 23 posto.
Maaßen ni ne skriva političku sličnost sa svojim suparnicima na ljevici.
"Ono što vidim kod Sahre Wagenknecht, ali i kod AfD-a, jest da jednostavno otvoreno i slobodno progovaraju o problemima koje imamo u Njemačkoj, i s nekima od njih se potpuno slažem," kazao je Maaßen za magazin Die Welt, dodavši kako njihove razlike postanu vidljve samo kad se radi o predloženim rješenjima.
Osvajanje Europe
Za nove stranke predstojeći europski izbori u lipnju predstavljaju jedinstvenu priliku za testiranje i jačanje njihove političke vidljivosti uoči sljedećih saveznih izbora, koji bi se redovno trebali održati u drugoj polovici 2025., kao i nekih ključnih regionalnih izbora.
"Europski izbori, da budemo jasni, su, naravno, važni za nas - jer će se na njima poslati politički signal cijeloj zemlji," rekla je Wagenknecht u ponedjeljak.
Iako savezni i regionalni izbori imaju prag od najmanje 5 posto glasova za ulazak u parlament, takve zapreke nema na europskim izborima u Njemačkoj. Stoga je novim strankama puno lakše imati uspješnu predizbornu kampanju za Europski parlament. "Naravno, europski izbori stoga su posebno zanimljivi za manje stranke i za nove stranke - između ostalog, i iz financijskih razloga," objašnjava
Međutim, hoće li Wagenknecht biti u stanju u cijelosti dugoročno uspostaviti svoju stranku, prije svega će ovisiti o njezinoj sposobnosti da ponudi program koji „uvjerava birače na nacionalnoj i državnoj političkoj razini”, dodaje De Nève.
To bi moglo biti posebno važno za predstojeće regionalne izbore.
Tri bivše istočnonjemačke pokrajine - Brandenburg, Tiringija i Saska - ove godine idu na birališta, a krajnje desna AfD trenutno po anketama vodi u sve tri pokrajine.
Wagenknecht se nada kako će privući birače krajnje desnice - i u tome bi možda mogla biti uspješna, budući da po anketama njena nova stranka BSW kotira na 11 posto glasova u Brandenburgu.
"Wagenknecht se može nadati privlačenju glasova iz desničarskog konzervativno-autoritarnog spektra; kombinacija prilično ljevičarske ekonomske politike i sociopolitički u najmanje ruku konzervativnih stavova o migracijama i Europi i inkluzivnim politikama prilično se lako mogu povezati," zaključuje Biebricher.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Germany faces ‘unprecedented’ political fragmentation)