U Ministarstvu vanjskih poslova preporučili su u petak Hrvatima u Srbiji i da glasaju za Tomislava Žigmanova i njegov DSHV

Uz to, Ministarstvo vanjskih poslova poziva Hrvate u Srbiji da glasaju za liste na kojima su istaknuti kandidati Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), na čelu s Tomislavom Žigmanovom.

Na Zrinjevcu upozoravaju na neispunjavanje odredbi iz sporazuma o zaštiti manjina

"Ovim putem koristimo priliku pozvati sve pripadnike hrvatske zajednice u Republici Srbiji da bez straha iskoriste svoje demokratsko pravo i izađu na nacionalne i lokalne izbore. Također, ovim putem pozivamo sve pripadnike hrvatske nacionalne zajednice da glasuju za one liste na nacionalnoj i lokalnoj razini na kojima su istaknuti kandidati DSHV-a, na čelu s Tomislavom Žigmanovom, koje imaju potporu legitimnih političkih predstavnika okupljenih u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji, te najvećeg broja političkih i društvenih institucija koje okupljaju Hrvate u Vojvodini i Srbiji“, ističe se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

Na Zrinjevcu, međutim, ocjenjuju da se i novi izbori u Srbiji "održavaju u kontekstu neispunjavanja najznačajnijih odredbi iz bilateralnog Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj“.

Riječ je o sporazumu o zaštiti manjina koji je Hrvatska potpisala s tadašnjom državnom zajednicom Srbijom i Crnom Gorom 15. studenoga 2004. godine, a koji je, nakon raspada Srbije i Crne Gore, preuzela Srbija kao pravna sljednica te državne zajednice.

'Hrvatska će nastaviti podupirati hrvatsku zajednicu u Srbiji'

"Kao i u nizu ranijih prigoda, također ćemo ponovno istaknuti kako će Vlada Republike Hrvatske nastaviti inzistirati na implementaciji odredbi iz spomenutog sporazuma te ćemo još podsjetiti na općepoznatu činjenicu kako su dobrosusjedski odnosi i vladavina prava temelj uspješnog procesa pristupanja država kandidatkinja u Europsku uniju“, upozorava se u priopćenju hrvatske diplomacije.

Dodaje se da će Vlada nastaviti politički i materijalno snažno podupirati hrvatsku zajednicu u Srbiji "kako bi sačuvala svoj nacionalni identitet i iznimno bogatu višestoljetnu kulturnu tradiciju i baštinu“.

U Srbiji danas manje od 40.000 Hrvata, prije 30 godina bilo ih je oko 100.000

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva u Srbiji, provedenog 2022. godine, u toj zemlji živi nešto više od 39.000 Hrvata, koji čine 0,6 posto ukupnog stanovništva.

Riječ je o znatno manjem broju pripadnika hrvatske etničke zajednice nego 1991. godine, kada ih je, prema rezultatima tadašnjeg popisa stanovništva, posljednjeg u bivšoj Jugoslaviji, bilo nešto više od 97.000. Hrvati su tada činili 1,2 posto ukupnog broja stanovnika Srbije.

Najveći broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji, njih oko 33.000, živi u Vojvodini, u kojoj čine 1,9 posto stanovnika. Osim u Vojvodini, znatan broj Hrvata, nešto manje od 5000, živi na području Beograda, u kojem čine 0,3 posto ukupnog broja stanovnika, pokazuju rezultati srbijanskog popisa iz prošle godine, o čemu je Euractiv već pisao.

U ostalim dijelovima Srbije živi neznatan broj pripadnika hrvatske zajednice.

Diplomatski rat

Izvanredni izbori u Srbiji provode se u trenutku kada su odnosi Zagreba i Beograda, nakon početnog otopljavanja u prvom dijelu ove godine, ponovno pali na nisku razinu.

Srbijanske su vlasti nedavno protjerale prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu Hrvoja Šnajdera, optuživši ga za kršenje Bečke konvencije. Prema tvrdnjama srbijanskih medija, Šnajder je protjeran jer se navodno bavio špijunažom i vrbovanjem za rad za hrvatsku obavještajnu službu.

Zagreb je na to odgovorio protjerivanjem savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu Petra Novakovića, optuživši ga također za kršenje Bečke konvencije.

Normalizacija odnosa Zagreba i Beograda zapela na svađama o povijesti i 'špijunskoj aferi'

Početkom godine srbijanski je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić posjetio Zagreb. Iako je u Zagreb, na prijam u povodu Božića po julijanskom kalendaru, došao na poziv Srpskog nacionalnog vijeća, njegov se posjet smatra novim početkom normalizacije odnosa Hrvatske i Srbije, koji su do tada bili prilično loši.

Na proljeće je uslijedio posjet Zagrebu srbijanske premijerke Ane Brnabić. Nakon toga je Suboticu posjetio hrvatski premijer Andrej Plenković.

No, proces normalizacije odnosa Zagreba i Beograda potom je izgubio na snazi. Opći je dojam da ga je i službeno dokrajčila "špijunska afera“ iz studenoga ove godine.

Osim pitanja statusa manjina, problem u odnosima Hrvatske i Srbije su i neriješena granica na Dunavu, kao i stalni sukobi oko novije i starije prošlosti.