Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s negativnim trendovima u području ljudskih prava, zaključili su u Vijeću Europe
Neuspjeh u "potpunom suočavanju" s ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba 1990-ih godina i dalje ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i socijalnu koheziju u zemljama bivše Jugoslavije, kaže Vijeće Europe u izvješću objavljenom u četvrtak.
"Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve", rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.
Raširen govor mržnje
"Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s negativnim trendovima u području ljudskih prava", dodala je, navodeći prije svega govor mržnje.
"To u konačnici prijeti teško stečenom miru".
Nedovršeni i usporeni sudski procesi
Povjerenica u svojem izvješću ispituje nedovršene sudske procese i obveze u pogledu suočavanja s prošlošću.
"Kazneni progon za ratne zločine, potraga za nestalim osobama i pružanje odštete žrtvama nedavno su usporeni ili su stagnirali uglavnom zbog nedostatka političke volje", navela je Mijatović.
U regiji ojačao 'etnonacionalistički diskurs'
Kaže da nisu uspjele niti druge ključne mjere, kao što su uspostava povjerenstava za istinu i pomirenje, provjera javnih dužnosnika, suočavanje s temeljnim uzrocima nasilne prošlosti i uključiva memorijalizacija.
Također, ističe negativne trendove koji su potkopali pokušaje suočavanja s prošlošću i daje preporuke o tome kako pružiti novi poticaj tranzicijskim pravosudnim procesima kako bi se stvorila budućnost u kojoj je sukob manje vjerojatan.
Povjerenica naglašava da "etnonacionalistički diskurs" koji je "ponovno ojačao" u regiji, zajedno s porastom negiranja ratnih zločina i veličanjem ratnih zločinaca, ozbiljno ometa napore u smjeru pomirenja i ugrožava mir.
Medije i javne osobe upozorava na 'štetne narative'
Prozvala je medije, vjerske vođe i javne osobe zbog širenju tih "štetnih narativa", upozorivši na njihovu odgovornost da preokrenu te negativne trendove.
"Narativi i postupci koji izazivaju podjele i mržnje postali su opća politička strategija, uključujući oko izbora i opasno potkopavaju napore na sprječavanju ponavljanja nasilja", rekla je Mijatović.
Negiranje genocida
Naglašavajući ključnu važnost regionalne suradnje u tom kontekstu, povjerenica poziva države u regiji da ožive napore u suočavanju s prošlošću prema pravdi i pomirenju pristupom usmjerenim na žrtve i nultu toleranciju na negiranje genocida i poticanje mržnje prema drugim etničkim skupinama.
Međugeneracijska dimenzija suočavanja s prošlošću je važna, rekla je, a ona uključuje angažman mladih, integrirano obrazovanje, nastavu povijesti i memorijalni centar temeljen na ljudskim pravima
"Od ključne je važnosti ojačati političku i financijsku potporu snažnom i otpornom civilnom društvu koje radi na tranzicijskoj pravdi. Civilno društvo trenutačno je najveća nada za bolju budućnost temeljenu na ljudskim pravima i vladavini zakona", zaključila je.