Očekuje se da će čelnici EU zatražiti u četvrtak 'humanitarnu stanku' borbi između Izraela i Hamasa, iako je Unija i dalje podijeljena oko točne formulacije i teksta dokumenta

Formulacija bi se još uvijek mogla izmijeniti kada se čelnici sastanu u Bruxellesu u četvrtak, a nejasno je hiće li se u konačnici tražiti "humanitarna stanka" ili "stanke" u množini. Međutim, neće se ići korak dalje, kao što su išli Ujedinjeni narodi u pozivu na "primirje".

Manje jedinstva u EU oko poziva da Izrael prestane bombardirati Gazu

Iako je u proteklih nekoliko tjedana bilo snažnih osuda napada Hamasa na Izrael, bilo je manje jedinstva oko poziva na prestanak izraelskog bombardiranja Gaze.

Ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak podržali poziv na "humanitarnu stanku", iako su neke zemlje članice oko toga bile suzdržane. Ipak, to su podržale Francuska, Španjolska, Nizozemska, Irska, Slovenija i Luksemburg.

Premijer Španjolske Pedro Sanchez pozvao je u srijedu na vrlo izravan način na "zaustavljanje [borbi] i humanitarno primirje", kako bi se omogućilo "hitno dovođenje humanitarne pomoći u Gazu na način koji bi bio sustavan, trajan i razmjeran izvanrednim potrebama palestinskog naroda".

S druge strane, suzdržane članice smatraju da bi pozivi na zaustavljanje borbi mogli biti u suprotnosti s podržavanjem prava Izraela na samoobranu.

Traži se formula

"Moramo pronaći formulu koja će biti kompromis između onih koji se zalažu za humanitarno primirje, što znači zaustavljanje borbenih aktivnosti, i onih drugih koji misle kako Izrael još uvijek ima pravo braniti se od napada i da je stoga prerano govoriti o primirju", rekao je za Euractiv jedan diplomat EU koji je želio ostati anoniman.

Druga skupina zemalja na čelu s Njemačkom, koja uključuje i Austriju i Češku, oprezna je glede zazivanja potpune obustave borbi koja bi mogla vezati ruke Izraelu i želi da se formulacija promijeni u "humanitarne prozore" ili "stanke" u množini.

"Ako pozovemo na primirje i Hamas nastavi lansirati rakete, onda nećemo moći poručiti Izraelu da se ne može braniti", što znači da su Europljani zapleteni u moralnu dilemu, izjavio je drugi neimenovani diplomat EU.

Na taj način, Izraelci bi u odgovoru na napad automatski prekinuli primirje, a onda bi ga prekršili i sami Europljani u podržavanju prava Izraela na samoobranu.

Kopnena invazija

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu priopćio je u srijedu navečer kako priprema kopnenu invaziju u pojasa Gaze, što bi moglo otežati ostvarenje "stanke" u borbama.

Osim prijepora oko zajedničkog stajališta EU o zaustavljanju borbi, neki diplomati EU počeli su upozoravati kako natezanje oko formulacije teksta dok svakim danom raste broj poginulih šteti kredibilitetu EU kao vanjskopolitičkog aktera. Ova rasprava i dolazi u trenutku kada EU pokušava nadvladati zbrku u svojim prvim reakcijama na sukob.

Za razliku od odgovora EU rat u Ukrajini, oko Izraela i Hamasa ima puno manje jedinstva, pri čemu su države tradicionalno podijeljene na neke više propalestinske, poput Irske i Španjolske, te nepokolebljivih pristaša Izraela, u koje spadaju Njemačka i Austrija.

"Ne bismo trebali pretpostavljati da će biti ujednačene percepcije o ovom pitanju: svi imamo različite povijesti i odnose s tom regijom, tako da imamo različite percepcije, kulture, reakcije... Međutim, to ne znači da mi [kao zemlje članice] ne možemo djelovati zajednički i imati korisnu ulogu", dodaju izbori iz diplomatskih krugova.

Nestabilnost na Bliskom istoku 'ruši' i diplomatske sastanke u New Yorku i Bruxellesu

Također ostaje za vidjeti kakav će utjecaj na terenu imati poziv čelnika EU, nakon godina europske nezainteresiranosti za tu regiju i složenih odnosa koji su smanjili glas i utjecaj Europe u regiji.

Prije nedavne eskalacije, do koje je došlo 30 godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma 1993. godine u Oslu, koji je bio zamišljen kao privremena mjera za izgradnju povjerenja i stvaranje prostora za trajni mirovni sporazum, situacija je zamrznuta i pretvorena u sustav kojemu je jedina funkcija obuzdavanje sukoba kojemu nigdje na vidiku nema kraja.

Neku nadu dalo je gotovo 50 predstavnika Europe i Bliskog istoka koji su se okupili na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu u New Yorku kako bi predstavili novu inicijativu pod nazivom "Mirovni dan", pod pokroviteljstvom EU, čiji je cilj oživjeti paralizirani mirovni proces između Izraela i Palestine.

Međutim, već sljedeći sastanak, prvotno planiran da se održi u studenom u Belgiji, odgođen je zbog nestabilne situacije u regiji.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU member states divided over calls for ‘humanitarian pause’ in Gaza)