Promjena ruskog stajališta - od poziva na primirje do izbjegavanja eksplicitne osude Hamasa, pa čak i poruke potpore za tu skupinu - kritizirala je Elizejska palača, koja rusko ponašanje opisuje kao pokušaj 'destabilizacije Zapada'

U prvoj reakciji na napad Hamasa 7. listopada, ruska diplomacija, preko Mihaila Bogdanova, zamjenika ministra vanjskih poslova i posebnog predstavnika Vladimira Putina za Bliski istok, pozvala je "zaraćene strane na prekid vatre".

Porošenko kaže da je Wagner prebačen iz Sirije u Gazu kako bi pomogao Hamasu

Rusija je i 8. listopada osudila napade na civile u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali bez imenovanja Hamasa, za razliku od europskih zemalja i SAD-a, koji su oštro osudili postupke tog islamističkog pokreta.

Nedavno su neki promatrači sugerirali kako su Rusi možda bili umiješani u napad na Hamas, među kojima je i bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko koji je to rekao u intervjuu za Euractiv.

"Apsolutno sam uvjeren kako postoji ruski interes, da je bilo umiješanosti Rusije, u pripremi terorističkog napada Hamasa na Izrael," kazao je.

"Apsolutno sam uvjeren kako su ruski instruktori kompanije Wagner iz Sirije prebačeni Hamasu u Gazi i da su sudjelovali u obuci terorista kako bi se pripremio apsolutno barbarski napad na Izrael iz Gaze".

U Elizejskoj palači nemaju saznanja o eventualnoj ruskoj umiješanosti u napad Hamasa

Euractiv je poslao upit Elizejskoj palači ima li Francuska ikakvih informacija o mogućem utjecaju ili izravnom djelovanju ruskih državljana ili organizacija u bliskoistočnom sukobu.

Ured francuskog predsjednika odgovorio je da "nema saznanja" o takvim operacijama.

Međutim, u nastavku se kaže da je Rusija "zauzela iznimno jednostrano stajalište, u kojem upozorava Izraela i podržava Palestince" - što se opisuje kao "zanimljiv preokret u stavu Rusije." U priopćenju se tako osuđuje "potpuni cinizam" Rusije.

Putinove prijetnje

"Želim upozoriti kako SAD ne smiju intervenirati u sukob u Palestini ili Izraelu. Ako Amerika odluči to učiniti, otvoreno ćemo podržati Palestinu", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, dodavši kako će sukob pokazati "neuspjeh američke politike" u toj regiji.

Poruku je objeručke prihvatio Hamas, koji se zahvalio Putinu na podršci i pohvalio "ruske napore da stane na kraj cionističkoj agresiji.

"Nekoliko lidera tog islamističkog pokreta posjetilo je Moskvu posljednjih godina, među njima i Ismael Haniyeh, kojeg je Sergej Lavrov dočekao u Rusiji u rujnu 2022. godine.

Bliske veze Moskve i Teherana

Bliske vojne veze između Putinovog režima u Rusiji i teokratskog režima u Iranu, koji aktivno podupire Hamas, mogao bi objasniti i promjenu ruske retorike. Kremlj za ratovanje u Ukrajini koristi dosta naoružanja kupljenog od Irana, ponajviše bespilotne letjelice i topničko streljivo.

Francuska stoga smatra da ta "cinična računica" Kremlja "zahtijeva iznimno snažan, iznimno dinamičan odgovor s naše strane - od potpune osude terorističkih djela i nepokolebljive solidarnosti s Izraelom pa sve do inicijative da se kriza ublaži i pronađe političko rješenje, što je prije moguće".

Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer upozorio je 9. listopada kako Rusija "koristi sve što se događa na međunarodnoj sceni kako bi potaknula nestabilnost ili ojačala svoj rat protiv Ukrajine".

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: France slams Russia’s ‘total cynicism’ on Hamas-Israel war)